Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/28

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


20 BOKA KOTORSKA OTOčJe GOSPE OD SKRPJELA K<;>tor je bio također pod mletačkom vlašću, ali se upra­ vlJao autonomno po svojem gradskom statutu. Od 16. st. Kotor je počeo gubiti značenje trgovačkoga središta. Tada su se podigla mjesta Pcrast, Dobrota i Prčanj. Perast je imao 1512 trgovačku mornaricu od 60 lađ~. Na glasu su bili prčanjski jedrenjaci zbog svoje brzme. . Kada je udružena mletačka, malteška, toskanska i pa­ pmska mornarica 1687 oslobađa!a Hercegnovi od Turaka od.1ikovali su se u J:>0jcvima Dobroćani i Prčanjani pod N Ikolom Sbutegom I Petrom Đurovićem kao i Peraštani pod kapetanima Mazarovićem, Zmajevićem, štukanovićcm i Vujov.iće~. Bokeljski su se pomorci proslavili i 1687 kod osvajanja RIsna. Kada je čitava Boka bila ujedinjena pod mletačkom vlašću, razmahala se ponovno bokeljska trgovina. Pri kraju 18. st. plovilo je oko tri sto bokeljskih brodova gotovo po svim morima donoseći godišnji prihod od nekih 130.000 mletačkih zlatnih dukata. Petar Veliki obratio se 1698 mletačkoj republici molbom, neka mu naznači sposobna pomorca, komu bi mogao po­ slati na nauke 16 mladih ruskih plemića, koji bi kasnije mogli organizirati rusku mornaricu. Mletački senat predloži

rka Martinovića iz Perasta, koji je svoju zadaću ispunio

na najveće zadovoljstvo. U općinskom domu u Perastu ču~a se velika slika iz onoga vremena, koja se pripisuje Tnpu Kokolji i na kojoj je prikazan Martinović u krugu svojih ruskih đaka. Znamenitim admiralom postao je u ruskoj službi početkom 18. st. Matija Zmajević iz Perasta, koji je nekoliko puta pobijedio Švede u pomorskim bitka­ ma u Istočnom moru. Marko Vojnović iz Hercegnovog organizirao je rusku mornaricu na Crnom moru. Peraštanin Matija Melada, poznati inženjer svoga vremena, uredio je mnoge ruske luke. Pomorski stručnjak Antun Grubaša iz Perasta prvi je opisav Jadransko more i sastavio prve nautičke karte za plovidbu po Jadranu, a velike mletačke lađe gradio je Augustinović iz Perasta. Petar Smeđa (Smecchia) iz Perasta otvorio je svojom lađom trgovački promet s Danskom, Pruskom i Rusijom. Kada je Austrija ?akon p~opasti mletačke republike ušla u Boku, iskoristila Je naveltko b?keljske p.l?v.ne objekt~ i hrabre njezine po­ mo.rce , te, su Imena odltcnlh hrvatskih pomoraca raznosila vrime naseg pomorstva svuda po svijetu. Svi su ovi izvrsni pom?rci uči~~ po~orsko zvanje u svojim domaćim pri­ vatl1lm nautlc~lm ,sk~lama u Dobroti, Hercegnovom, Ko­ toru,.. Perast':l. I PrcanJu sve do polovice 19. st., jer Mleci za Cijelo VflJeme svoga gospodstva nisu osnovali u Dal­ maciji nijedne takve škole. Kada je pal~ mletačk~ republika 1797, Boka je imala ukupno 264 veltka patentirana broda i još veći broj manjih b.rod?va za o~alnu .plovidbu, a 1805 bilo je pače 400 paten­ tlral1lh plovl1lh objekata. Tada je bilo u Boki više od 250 pomorskih kapetana s patentom i preko 3000 mornara. Bo.kelF s~ 'posjedoval! izvan Boke glavnicu po prilici od 1..t po mlltJuna zlatl1lh dukata, a tu nije bilo uračunano njihovo bogatstvo, uloženo u trgovačke brodove i u trgo­ vačke kuće u inozemstvu. ~:opadanje pomorstva i ekonomski nazadak u Boki poclI!Je Napoleonovim ratovima. U to vrijeme bila je Boka bl<;>klrana od en.gleske flote, pa su mnogi brodovi bokelj­ s~l.h brod,. ovl.asl1lka propali ili bili zaplijenjeni, a neki su bih odvucel1l od Francuza. Ta velika kriza u pomorskom ~)fodarstvu osiromašila je cijelu Boku Kotorsku. K tomu Je ~o~a? još austrijski bankrot, što je silno pogodilo ondJesnJu pomor~ku trgovinu i plovidbu. Tako Boka 1814 nije imala više od nekih 50 patentiranih brodova i 220 ~anjih lađa, ali većim dijelom nije bilo utovara. Najviše Je onda od svih mjesta u Boki nastradao Perast. Ex13 12:10, 16. rujan 2009. (CEST)seti~ godina ,prošloga s~. pokušali su Bokelji opet pndlcl sVOJU trgo'Vacku mornancu te su neumornim radom uspjeli, toliko, da Je Boka između 1850 <;io 1870 imala opet trgovacku mornancu od preko 100 veltkih brodova duge plovidbe, i to nava, barka, brika, škuna i t. d ., te je bilo nade, da će bokeljsko blagostanje usprkos Fultonova otkrića opet procvasti. U to doba imala je najviše brodova Dobrota. Nacionalna se s'Vijest bokeljskih Hrvata očito­ vala i u krštenju njihovih brodova, koji su nosili imena »B3Ln Jelačić«, »Zora«, »Dom«, »Majka Slavija« i t. d . Uz drzavnu austrijsku zastavu vijala se na prvom jarbolu na­ ro~na tr?bojnica c.r,:eno-bijelo-plava. Pomorsko-trgovačke kuce, kOJe su domll1lrale u pomorskoj privredi Boke bilc su poznate širom cijeloga svijeta, i to: Dabčević Đu;ović Florio, Gojković, Kamenarović, Lazari Lučić' Luković' M.H!n, Milošević, Nikolić, Radoničić, TripkoviĆ, Verona: VISin, Vojnović, Vučetić i dr, Znatan je događaj u povijesti bokeljskog brodarstva put oko svijeta, koji je izvršio kapetan Ivan Visin iz Prčanja od 1852 do 1859 svojim brikom od jedva tri sto­ tine tona nosivosti uz najveće teškoće i oskudicu hrane i ~ode. Odlikovan je bio od austrijskoga cara bijelom po­ casnom zastavom »Merito navali«, koja se danas čuva u župnoj crkvi u Prčanju, Ta zastava nije bila ni prije ni kasnije podijeljena nijednom pomorcu za pomorsko-trgo­ vačke zasluge. Ipak je parobtroj zadao vrlo teške udarce bokeljskim pomorcima. BrodOVI su na jedra propadali, a na njihova su mjesta u vrlo ograničenom broju stupali parobrodi. Kapetani Josip i Filip Radoničić iz Dobrote osnovali su prvo parobrodarsko društvo u Boki, nazvavši ga »Bokelj­ ska plovidba«. To je društvo imalo tri broda za lokalni promet. Brodovi su kasnije prešli u vlasništvo Tripkovića. Poslije svjetskoga rata osnovano je 1920 parobrodarsko društvo »Boka« s glavnicom od 7,255 .800 Din i s 8 brodova male i velike obalne plovidbe. G. 1927 osnovano je srpsko brodarsko a. d. Mihajlović u Kamenari s 8 malih brodova i sa 208 br. reg. tona. Kapetan Luka Milošević iz Kotora osnovao je 1928 plovidbeno poduzeće s glavnicom od 7,000.000 Din s 3 broda duge plovidbe i tonažom od 8656 br. reg. tona. Iste godine osnovana je »Slobodna Bokeška Plovidba d. s. o . j .« U Tivtu s 2 broda za dugu plovidbu i 3344 tona bruto registm. G . 1934 mijenja brodarsko dru­ štvo »Boka« naziv u »Zetska Plovidba d. d.« , koja je imala 16 brodova s oko 11.000 bruto reg. tona. LIT.: N. Luković, Postanak i razvitak trg. mornarice u Boki Ko­ torskoj, 1930: Kotor i Boka Kotorska. Nova Evropa br. 4 .-5 .• 1934; B. Poparić. Pregled povijesti pomorstva, 1932-33; E. Gelcich Memarie storiche sulle Boche di Cattaro, 187S. ' A. P. Kulturne, društvovne i narodne osobine. Pomorstvo je udarilo temeljne oznake i čitavoj kulturi Boke Kotorske, jer su njezini stanovnici razvijali svoje sposobnosti u tom smjeru, da nadovezujući na starije londre, skabe. »Iađe«