Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/108

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


100 BOSANSKA KOSTAJNICA - BOSANSKI NOVI BOSANSKA KOSTAJNICA vine za prostrano zaleđe, što se ogleda i. u samo~. tipu naselja, koje je izgrađeno uzduž glavne uhce "ČarsIJe«, a to je dio uzdužne unske ceste. Ima 1800 stan. (1931). BOSANSKA KRAJINA -+ Turska Hrvatska. BOSANSKA KRUPA, među Unom i potokom Kr~š!1i­ com na poluotoku u Krupskoj dolini, okružena š?m?v~h~ brdima, kotarsko je mjesto sa 3311 stan., u v~.hko~ ZUpl Krbava i Psat. Trguje stokom i žitom. Ima razvIJen I vele­ obrt drva. Uz Unu na strmoj litici strše ruševine staroga grada. Još za hrvatskih vladara poznat je u tom kraju gra~ Pset i istoimena župa sa županom Miroslavom (1072). Neki (Šišić) stavljaju Pset u današnji Bosanski Pe~r?vac pod obroncima GrmeČ-planine. Prvi put se spomlllJe Kru!?a krajem 13. st. pod knezovima B~?onićim~.. Rod kr:upsklh Babonića izumire s Pavlom Babomcem, kOJI Je ostavIO udo­ vicu roda Frankopana, radi čega nastaju borbe za tu ba­ štinu između susjednih Babonića Blagajskih i Frankopana. Već 1400 pozivlju Blagaji u pomoć Turke protiv Franko­ pana. Kralj Sigismund poklanja .Kr:upu Vukcu, ba!1u bosan­ skom, pa je morade 1410 zauzeh sll?m ban~ka vOJska. Ok~ 1425 zalaže Sigismund Krupu Fri~nhu CelJsko~. Po smrh posljednjega kneza celjskog dolazI grad u kralJevske ruke. Među kasnijim gospodarima ističe se Ivan Karlović 1?21. Po njegovoj smrti pripao je nasljednim pravom ~ne.zovlma Zrinskim. Posljednji branioci ovoga grada poglbo~e 156.5 s vojvodom Bakićem. Na njihov spomen nedavno Je s.az .l­ dana crkvica na mjestu, gdje su poginuli. G . 1692 spomlllJe se kao dizdar Krupe Mustafabeg Badnjević, rodom Hr:~at, sandžakbeg bihaćki i zapovjednik bihaćke i krupske kraJ Ille. LIT.: R. Lopašić. Bihac i Bihaćka krajina, Zagreb 1890; V. 2ivić, Na pragu hrvatskog orijenta, Zagreb 1937. V.2. BOSANSKA POšTA, politički list, izlazio od 15. stude­ nog 1896 do konca 1898 u Sarajevu. Izdavao ga i uređivao Đuro Vrignanin. H. K. BOSANSKA RAČA, željeznička postaja i malo naselje u sjeveroistočnoj Bosni, na desnoj obali Save. Kako je u blizini ušće Drine kraj je dosta močvaran. Most preko Save spaja B. R. ~a Srijemskom .Račo~. Od B. ~. p,olazi uskotračna željeznička pruga, kOJa vodi preko BIJelJllle u ugljenokop Ugljevik. Ta pruga ima preko odvojka Srijem­ ska Rača-Šid spoj s prugom Zagreb-Zemun. N.P. BOSANSKA VILA, književni časopis za zabavu, po­ uku i književnost, koji je izlazio u Sarajevu od 1886 do 1914. G . 1886 uređuju ga Božidar Nikašimović i Nikola Šumonja a g. 1887 s njime Nikola T. Kašiković, koji ga uređuje 'sam do g. 1909 i 1910 zajedno s Vladimirom Ćo­ rovićem, a od g. 1911 do 1912 s Petrom Kočićem. Od g. 1913 do kraja uređivao ga opet Vl. ĆOrović. M.O. BOSANSKI BROD, mjesto u sjevernoj Bosni uz desnu obalu Save. B . B . je cestovni tip naselja i razvio se duž puta, koji iz doline rijeke Bosne vodi prema Savi, tako da selo Sijekovac i B. B . čine jedno naselje. Velikim mostom preko Save vezan je B. B. sa Slavonskim Brodom. U B. B . je zadnja postaja uskotračne bosanske željeznice, a mjesto je važno za prometni pretovar (željeznički, cestovni i ri­ ječni promet). Vrlo je lijepa i velika kolodvorska zgrada u maurskom slogu, koju je ovdje, na pragu Bosne, podigla austrijska uprava. Ima 4.439 stan. (1931), većinom Hrvata katoličke i islamske vjeroispovijesti, koji se ponajviše bave trgovinom i poljodjelstvom. U B. B. se nalazi veliko vele- BOSANSKI BROD (Foto Griesbach) obrtničko poduzeće za rafineriju zemnog ulja i proizvodnj;J mnogih kemijskih proizvoda. U neposrednoj blizini mje­ sta je tvornica za konzerviranje voća i proizvodnju pek­ meza. N. P. B. B. nastao je prije Turaka istom prilikom kao i Sla­ vonski B. , s kojim je zapravo bio jedno naselje na velikom posjedu plemena Boričevića. Po kasnijim posjednicima iz toga plemena, Berislavi­ -. ćima, nosilo je to nase­ lje s obje strane Save jedno ime Berislavića Brod za razliku od Bro­ da Gradiškoga, koji je isto tako obuhvatao obje obale te rijeke. N a sla­ bijem ipodvodnijem položaju nije se Brod na desnoj strani Save nikada mogao razviti u onako znatno mjesto, kao što je to bilo nase­ lje na drugoj strani. Pod Turcima u 16. i 17. st. bilo je u njemu stotinjak muslimanskih kuća oko dobro utvrđe­ noga čardaka. U rato­ vanju od 1688-91 osvo­ jila je kršćanska vojska Brod s obje strane Save, te je tom prilikom na­ selje na desnoj obali zajedno s utvrdama pot­ puno uništeno. Bosanski Brod ležao je onda do (Foto Griesbach) 1700 pust, a te su ga BOSANSKI BROD, Kolodvor godine opet naselili okolni muslimani u tri­ desetak domova, kOJi su ga ponovno utvrdili šamcima i čardakom. To je naselje, koje se odsad zvalo Turski Brod, trajalo do 1716, kada ga je graničarska vojska u ratu između Austrije i Turske iste godine zaposjela i opet pot­ puno uništila. Od te godine pa do 1739 ostalo je područje Turskoga Broda nenaseljeno, a obrađivali su ga slavonski Brođani i Varošani, jer je uski trak bosanske Posavine pripadao za to vrijeme Austriji. Kada je 1739 taj dio Bosne ponovno pripao Turskoj, okolni su ga muslimani opet nastanili, te je Turski Brod oko 1780 imao već pede­ setak kuća s utvrđenom kulom pod zapovjedništvom age. U 19. st. poraslo je stanovništvo toga mjesta doseljavanjem, osobito katolika. Poslije okupacije mjesto je dobilo ime Bosanski Brod i steklo je položaj gradske općine. Od toga vremena umnažalo se sve više i naselje u njemu, pogotovu otkad je izgrađena pruga na Sarajevo. Danas Bosanski Brod ima 5000 stan. LIT.: M. Mesić, Građa mojih rasprava u »Radu«, Starine, V., Zagreb 1873; T. Smičiklas, Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije, II ., Zagreb 1891; G. Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739 , GLZM , Sarajevo 1907 i 1908; Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini, 1895 i 1912. S. P-č. BOSANSKI NOVI, gradić na ušću Sane u Unu u velikoj župi Gora. Kotarsko je mjesto sa 4024 stan. (u većini mu­ slimana); raskršće je putova i željeznice (Banja Luka, Bi.