Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/L

← K

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  L autor: Mirko Marjanović

M →

LADAN, Tomislav (Ivanjica, Banja Luka, 25. lipnja 1932.). Književni kritičar, esejist, romanopisac, prevoditelj. Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. Od 1961. godine radi u LZ-u u Zagrebu Od 1963. do 1964. lektor hrvatskog jezika u Uppsali. Započeo kao pjesnik 1950., nastavio kao književni kritičar i esejist, onda i kao romanopisac i prevoditelj. Prevodio: sa starogrčkoga (Biblija, Euripid, Aristotel), latinskoga (Ovidije, Sv. Augustin, hrv. latinisti), njemačkoga (Saga o Nibelunzima), švedskoga (Strindberg, Bergman), norveškoga (Ibsen) i engleskoga (T. S. Eliot, Mailer, Nabokov, W. Woolf, Shakespeare). Urednik književnosti u LZ-u i glavni urednik Osmojezičnoga rječnika.

Djela: Zoon graphicon (kritike i eseji, 1962.), Premišljanja (eseji, 1964.), U škarama (kritike i eseji, 1965.), Ta kritika (eseji, 1970.), Ante Starčević, Politički spisi (studija, 1971.), Bosanski grb (roman, 1975.), Pjesništvo-pjesme-pjesnici (eseji i kritike, 1976.), Parva mediaevalia (eseji i studije, 1984.), Riječi (jezikoslovni ogledi, 2000.).

LADIN, Ilija – Kozić, Ilija (Stratinska, Banja Luka, 19. srpnja 1929.). Pjesnik. Školovao se u rodnom mjestu i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu francuski i latinski jezik.

Djela: Prije tebe ničega (pjesme, 1968.), Od neba naovamo (pjesme, 1973.), Pjesme o kolibi (1975.), Pjesme o pticama (1979.), Pjesme (izbor, 1982.), Izabrane pjesme (1984.), Patnja je počela (pjesme, 1986.), Takav sam vam večeras (pjesme, 1989.), Gospodin Mo (pjesme, 1995.), Muzama se ispričavam (pjesme, 1995.), Račun svodeći (pjesme, 1999.).

LASIĆ, Miro (Mostar, 27. rujna 1930.). Pisac. U Sarajevu diplomirao na Pravnom fakultetu, povijest umjetnosti studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Direktor i odgovorni urednik Odjeka (1974. - 1982.), te direktor i izbornik MES-a u Sarajevu (1982. - 1991.). Ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH (1994. - 1995.), izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Makedoniji od 1998.

Djela: Collegium artisticum (zapis, 1955.), Hlebinska škola (studija, 1956.), Gorak okus (roman, 1966.), Prizori lirike (eseji i umjetničke kritike, 1979.), Novi teatar (studija, 1985.), Obzorja (putopisi, 1991.), članci o kazališnim i književnim pitanjima - u periodici.

LASTA, Petar (Sarajevo, 28. lipnja 1897. – Zagreb, 12. svibnja 1967.). Kritičar i književni povjesničar. Pisao je književnokritičke i književnopovijesne članke i oglede. Priredio je niz izbora i izdanja iz hrvatske književnosti. U biblioteci Hrvatska književna kritika uredio je knjigu Kritika između dva rata (1966.).

LASTRIĆ, Filip Oćevac (Oćevija, 1700. – Kraljeva Sutjeska, 9. travnja 1783.). Povjesničar i pisac. Osnovnu školu završio u Kraljevoj Sutjesci, kao i novicijat, a filozofsko-teološki studij u Italiji. Spada među plodnije i raznovrsnije pisce Bosne Srebrene. Pisao djela povijesnog, homiletskog, dogmatskog, pastoralnog i asketskog sadržaja. S djelom Epitome vetustatum provinciae bosnensis začetnik kritičke historiografije u Bosni i Hercegovini.

Djela: Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam (1729.), Lastan, kratak i koristan nauk (1742.), Testimonium bilabium (1755.), Kratak način činiti put križa (1758.), De antiquitate et natis (prva verzija Epitome, 1762.), Epitome vetustatum (druga verzija, 1765.), Od uza me (1765.), Nediljnik dvostruk (1766.), Svetinjak (1766.), Epitome vetustatum (treća verzija, 1776.), Comentariolum super bosnensi provinciae (rukopis).

LAŠVANIN, Nikola (Dolac kod Travnika, 1703. – Jajce, 21. rujna 1750.). Ljetopisac. Osnove obrazovanja stekao u fojničkom samostanu, gdje je završio i novicijat, a filozofsko-teološki studij u Italiji. S povijesnog, jezičnog i književnog gledišta, njegov Ljetopis smatra se jednim od najvrjednijih rukopisa XVIII. stoljeća.

Djela: Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.), Ljetopis (1981.).

LEKUŠIĆ, Marijan (Mostar, oko 1685. – Šibenik, 12. siječnja 1742.). Pisac. Osnove pismenosti stekao je u nekom od samostana Bosne Srebrene, novicijat je završio na Visovcu, filozofiju u Osijeku. Čitavog života bavio se proučavanjem naše prošlosti i prikupljanjem starih dokumenata.

Djela: Bogoljubna razmišljanja (1730.), Liber archivalis conventus (rukopis).

LEPUŠIĆ, Ivan (Zagreb, 10. ožujka 1855. – Apatovac kod Križevaca, 24. kolovoza 1960.). Pisac. Osnovnu školu, nižu gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Zagrebu. U Bosnu iHercegovinu kao učitelj došao 1881. Službovao u brčkom, Banjoj Luci, Sarajevu i Travniku.

Djela: Slike iz Bosne (pripovijetke, 1885.), Majčin amanet (drama, 1885.), Pjesnički prvijenci (1888.), Bosanke (pripovijetke, 1893.), Vračara Klara (pripovijetke, 1896.), Dragoljub (pripovijetke, 1900.), Cvjetnik (pripovijetke i pjesme, 1900.), Zločin i pravda božja (pripovijest, 1901.), Pustolovka (pripovijest, 1908.), Bošnjakuše (pripovijetke).

LEŠIĆ, Josip (Zrenjanin, 1929. – Novi Sad, 25. svibnja 1993.). Književni povjesničar, teatrolog, kazališni, filmski i tv redatelj. Osnovnoškolsku naobrazbu stekao na Visu, gimnazijsku u Sarajevu, studij kazališne režije pohađao i diplomirao na Akademiji za pozorište i film (danas fakultet dramskih umjetnosti) u Beogradu 1952. godine. S temom: Pozorišni život za vrijeme austrougarske okupacije, doktorirao na ovoj visokoškolskoj instituciji. Bio član ANUBiH.

Djela: Stihovi (1949.), Čovjek koji nije postojao (drama, 1953.), Postoji sutra (drama, 1956.), Ožiljak (drama, 1956.), Riječi krvlju ispisane (pjesme, 1964.), Šarlatan (s Đ. Lebovićem, farsa, 1965.), Grad opsjednut pozorištem (historijski pregled, 1969.), Pozorišni život sarajeva za vrijeme austrijske uprave (1973.), Istorija pozorišta Bosne i Hercegovine (1983.), Jedan vijek bosanskohercegovačke drame (1990.).

LEŠIĆ, Zdenko (Ugljan, Zadar, 2. siječnja 1934.). Književni povjesničar i teoretičar i prevoditelj s engleskoga jezika.

Lončar, Mate (Vinjani, Posušje, 30. srpnja 1938.). Književni povjesničar i esejist.

Lončar, Umberto – Lončar, Jerko (Vinjani, Posušje, 15. lipnja 1922.). Pjesnik.

Lončar, Vlado (Vinjani, Posušje, 13. kolovoza 1944.). Pjesnik.

Lovrenović, Ivan (Zagreb, 18. travnja 1943.). Pjesnik, romanopisac, književni kritičar i esejist, istraživač kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine, publicist.

Lovrić, Ante (Bos. Gradiška, 1873. – Sarajevo, 28. siječnja 1935.). Književni povjesničar i slavist.

Lozić, Vlade (Vinica, Tomislav Grad, 11. siječnja 1950.). Pjesnik.

Luburić, Mile (Gornji Radišići, Ljubuški, 1958. – 1975.). Pjesnik.

Lucić, Ljubo (Jaklići, Šćit, 2. listopada 1931. – Zagreb, 1995.). Pisac i novinar.

Lucić, Mladen (Bosanski Šamac, 1958.). Pjesnik.

Lučić, Antun (Bugojno, 13. lipnja 1958.). Pjesnik, prozni pisac, književni kritičar.

Lujić, Božo (Osječak, Odžak, 11. studenoga 1946.). Esejist i putopisac.

Lukač, Dragan (Bosanski Šamac, 16. listopada 1956.). Pisac.

Lukač, Mara (Liskovača, Tomislav Grad, 15. rujna 1943.). Pjesnikinja.

Lukenda, Marko (Barlovci, Banja Luka, 27. svibnja 1946.). Romanopisac, književni kritičar, jezikoslovac.

Lukić, Darko (Sarajevo, 8. rujna 1962.). Pripovjedač, romanopisac, esejist, dramski pisac i teatrolog.

Lukić, Vitomir (Zelenika, Herceg Novi, 24. rujna 1929. – Sarajevo, 30. svibnja 1991.). Pripovjedač, romanopisac, esejist, putopisac, književni i likovni kritičar.