Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/J: razlika između inačica

Izvor: Wikizvor
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
d.
d.
Redak 26: Redak 26:
:: Djela: Zvuci s mojih gusala (pjesme, 1932.), Etičarka (rukopis).
:: Djela: Zvuci s mojih gusala (pjesme, 1932.), Etičarka (rukopis).


: [[Autor:Marijan Jakovljević st.|Jakovljević, Marijan st.]] (Banja Luka, 16. travnja 1780. – Fojnica, 10. prosinca 1853.). Pisac.
: [[Autor:Marijan Jakovljević st.|'''JAKOVLJEVIĆ''', Marijan st.]] (Banja Luka, 16. travnja 1780. – Fojnica, 10. prosinca 1853.). Pisac. Osnovama pismenosti i latinskoga jezika poučio ga je ujak fra Mato Ivekić u Jajcu. U Kraljevoj Sutjesci započeo novicijat, govorništvo i filozofiju završio u Zagrebu, a teologiju u Barletti, Asizu, Jakinu, Anconi i napulju. Zaslužan za razvoj školstva u Bosni, za svoje učenike napisao kratka pravila krasnopisa, pjesništva, govorništva, logike i filozofije (čuvaju se u rukopisu u fojničkom samostanu).
:: Djela: Hrvatske pučke propovijedi I-III (1862/63.).


: [[Autor:Julijan Jelenić|'''JELENIĆ''', Julijan]] (Riječani kod Modriče, 29. kolovoza 1877. – Zagreb, 5. kolovoza 1931.). Povjesničar i pisac. Osnovnu školu završio je u Modriči i Tolisi, gimnaziju u Gučoj Gori, filozofsko-teološki studij u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti, novicijat u Fojnici. U Budimpešti je položio četiri rigoroza i napisao doktorsku disertaciju: De pattarenis Bosnae. Proučavao prošlost Crkve, franjevačkog reda, djelatnost istaknutih pojeinaca našega crkvenog, kulturnog i društvenog života. Izvrstan poznavatelj ne samo naše već i svjetske povijesti. Pisao studije, članke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji više od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela.
: [[Autor:Julijan Jelenić|Jelenić, Julijan]] (Riječani kod Modriče, 29. kolovoza 1877. – Zagreb, 5. kolovoza 1931.). Povjesničar i pisac.
:: Djela: Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.), Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.), Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.), de pattarenis Bosnae (1908.), Serafinski perivoj (časopis, 1908.-1913.), Primicije (1912.), Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.), Naša misao (časopis, 1914.-1916.), Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.), Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.), Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.), Necrologium Bosnae Argentinae (1917.), Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.), Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437.-1878. (1918.), Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.), Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.), Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.), Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik zemaljskog muzeja BiH, 1923/24/25.), Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.), Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.), U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.


: Jelinić, Snježana (Široki Brijeg, 1954.). Pjesnikinja.
: '''JELINIĆ''', Snježana (Široki Brijeg, 1954.). Pjesnikinja. Pučku školu i gimnaziju završila u rodnom mjestu, diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
:: Djela: Pjevam Hercegovinu (pjesme, 1995.), U mirisu božura (pjesme, 1996.), Put budnosti (pjesme, 1999.).


: Jelić, Jakiša Jakov (Široki Brijeg, 9. svibnja 1927.). Romanopisac.
: '''JELIĆ''', Jakiša Jakov (Široki Brijeg, 9. svibnja 1927.). Romanopisac. Živi u Splitu. Umirovljeni je liječnik.
:: Djela: Ususret sudbini (roman, 1995.), U vrtlogu (roman, 1999.).


: Jelić, Tvrtko (Vareš, 14. lipnja 1955.). Pjesnik.
: Jelić, Tvrtko (Vareš, 14. lipnja 1955.). Pjesnik.

Inačica od 16. svibnja 2009. u 10:03

I Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  J
autor: Mirko Marjanović
K


JAGATIĆ, Andrija (Luka kod Martinske Vesi, 1850. – 1901.). Putopisac.
Djela: Putne crtice iz svete zemlje (1891.).
JAKIŠA, Jozo (Čapljina, 21. travnja 1950.). Pjesnik. Završio metalostrugarski zanat. Radnik u Čapljina-prometu.
Djela: Naviljak drače (pjesme, 1987.), Privezan na sidrištu (pjesme, 1989.), Na raskrižju uma (pjesme, 1997.), I prebirem pirevinu (pjesme, 1998.).
JAKOBOVIĆ, Zlatko (Brčko, 1946.). Dramski pisac. U Brčkom završio osnovnu i srednju školu, a studij medicine u Rijeci.
Djela: Ploča u glavi (komedija, 1997.), Untrofor (komedija, 1997.), Luciferi (komedije i druge drame, 1999.).
JAKOVLJEVIĆ, Ilija (Mostar, 22. siječnja 1898. – Zagreb, 28. listopada 1948.). Pjesnik, romanopisac, pripovjedač, književni kritičar, feljtonist. Školovao se u Mostaru (pučko školovanje), Sarajevu (gimnazija) i Zagrebu (studij prava). Od rane mladosti uključio se u katolički pokret i Hrvatsku pučku stranku. Uređivao listove Luč i Narodna politika, te Narodnu obranu. Radio kao odvjetnik u Zagrebu, godine 1936. pristupio Hrvatskoj seljačkoj stranci i postao urednikom Hrvatskoga dnevnika. Uređivao je i časopis Savremenik, te jednu godinu bio i predsjednik Društva hrvatskih književnika (1940. - 1941.). od 1941. do u jesen 1942. proveo je kao pripadnik HSS-e u koncentracionom logoru Stara Gradiška. Po izlasku iz logora, na oslobođenom teritoriju djeluje kao novinar i kulturni djelatnik. Nakon rata ponovno otvara odvjetničku pisarnicu u Zagrebu, a nedugo zatim, 1948. godine, tragično završava svoj život u nerazjašnjenim okolnostima.
Djela: Studije i feljtoni (1919.), Zavičaj (pripovijetke, 1923.), Na raskrsnici (roman, 1926.), Hercegovke (pripovijetke, 1927.), Otrov uspomena (pjesme, 1940.), U mraku (roman, 1945.), Lirika nevremena (pjesme, 1945., 1982., 1984.), Ponoćka (igrokaz), Konclogor na Savi (memoarska proza, 1999.).
JAKOVLJEVIĆ - JERKIĆ, Marela (Mostar, 26. prosinca 1956.). Pjesnikinja. Školovala se u rodnom mjestu. Slika na svili i tkanini.
Djela: Ostani šapat (pjesme, 1995.), Prođi me pjesmom (pjesme, 1997.), Ljubav i smrt (pjesme, 1998.).
JAKOVLJEVIĆ LJUBUŠAK, Petar (Ljubuški, 1876. – Zagreb, 1967.). Pjesnik. Pučku školu završio je u Ljubuškom, a Trgovačku u Sarajevu. Radio kao trgovački zastupnik i vječiti putnik. Umro u staračkom domu u Zagrebu.
Djela: Zvuci s mojih gusala (pjesme, 1932.), Etičarka (rukopis).
JAKOVLJEVIĆ, Marijan st. (Banja Luka, 16. travnja 1780. – Fojnica, 10. prosinca 1853.). Pisac. Osnovama pismenosti i latinskoga jezika poučio ga je ujak fra Mato Ivekić u Jajcu. U Kraljevoj Sutjesci započeo novicijat, govorništvo i filozofiju završio u Zagrebu, a teologiju u Barletti, Asizu, Jakinu, Anconi i napulju. Zaslužan za razvoj školstva u Bosni, za svoje učenike napisao kratka pravila krasnopisa, pjesništva, govorništva, logike i filozofije (čuvaju se u rukopisu u fojničkom samostanu).
Djela: Hrvatske pučke propovijedi I-III (1862/63.).
JELENIĆ, Julijan (Riječani kod Modriče, 29. kolovoza 1877. – Zagreb, 5. kolovoza 1931.). Povjesničar i pisac. Osnovnu školu završio je u Modriči i Tolisi, gimnaziju u Gučoj Gori, filozofsko-teološki studij u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti, novicijat u Fojnici. U Budimpešti je položio četiri rigoroza i napisao doktorsku disertaciju: De pattarenis Bosnae. Proučavao prošlost Crkve, franjevačkog reda, djelatnost istaknutih pojeinaca našega crkvenog, kulturnog i društvenog života. Izvrstan poznavatelj ne samo naše već i svjetske povijesti. Pisao studije, članke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji više od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela.
Djela: Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.), Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.), Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.), de pattarenis Bosnae (1908.), Serafinski perivoj (časopis, 1908.-1913.), Primicije (1912.), Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.), Naša misao (časopis, 1914.-1916.), Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.), Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.), Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.), Necrologium Bosnae Argentinae (1917.), Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.), Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437.-1878. (1918.), Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.), Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.), Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.), Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik zemaljskog muzeja BiH, 1923/24/25.), Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.), Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.), U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.
JELINIĆ, Snježana (Široki Brijeg, 1954.). Pjesnikinja. Pučku školu i gimnaziju završila u rodnom mjestu, diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Djela: Pjevam Hercegovinu (pjesme, 1995.), U mirisu božura (pjesme, 1996.), Put budnosti (pjesme, 1999.).
JELIĆ, Jakiša Jakov (Široki Brijeg, 9. svibnja 1927.). Romanopisac. Živi u Splitu. Umirovljeni je liječnik.
Djela: Ususret sudbini (roman, 1995.), U vrtlogu (roman, 1999.).
Jelić, Tvrtko (Vareš, 14. lipnja 1955.). Pjesnik.
Jelić, Stanko (Široki Brijeg, 16. veljače 1927.). Pjesnik i pripovjedač.
Jenko, Narcis – Matić, Eugen (Livno, 2. veljače 1889. – Gorica kod Livna, 26. srpnja 1918.). Pripovjedač, romanopisac, feljtonist.
Jergović, Miljenko (Sarajevo, 28. svibnja 1966.). Pjesnik i pripovjedač.
Jezidžić, Frano (Glavice, Bugojno, 26. kolovoza 1954.). Pjesnik za djecu.
Josić, Blaž (Rapače, Tuzla, 2. ožujka 1820. – Kraljeva Sutjeska, 24. prosinca 1868.). Pjesnik.
Jozić, Kristina (Zenica, ?). Pjesnikinja.
Jukić, Ante (Tuzla, 21. veljače 1873. – Mostar, 25. svibnja 1906.). Pjesnik i književni povjesničar.
Jukić, Ivan Franjo (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.). Pisac putopisa i povijesne proze, sakupljač narodnih pjesama.
Jukić, Jozo (Posušje, 2. studenoga 1889. – Sarajevo, ?). Pjesnik.
Jukić, Nikola (Kovačić, Livno, 3. siječnja 1941.). Pjesnik za djecu i mladež, aforist i epigramist.
Jurčić, Vladimir (Bjelovar, 24. rujna 1910. – Zagreb, polovica svibnja 1945.). Pjesnik, esejist, feljtonist, književni, glazbeni, kazališni i likovni kritičar.
Jurić, Franjo (Jurići, Komušina, 1950.). Memoarist.
Jurić, Jakov Klišanin (Gorani, Konjic, 1. svibnja 1930.). Memoarist.
Jurišić, Jakov (Bijelo Brdo, Derventa, 19. srpnja 1948. – Sarajevo, 27. listopada 1993.). Pjesnik, esejist i književni kritičar.
Jurjević, Juraj (Brusje na otoku Hvaru, 5. siječnja 1910. – Novi Marof kraj Zagreba, 5. svibnja 1985.). Pjesnik i kulturni radnik.
Jurkić, Mirko (Livno, 24. travnja 1886. – Zagreb, 27. prosinca 1965.). Pripovjedač i pjesnik za djecu.
Jurkić, Štefa (Cazin, 26. prosinca 1896. – Livno, 28. studenoga 1971.). Pripovjedačica i romanospisateljica.