Hrvatska na mučilištu/Vlada »Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba«

VLADA »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA«.

Narodno je vijeće odmah preuzelo vrhovnu vlast, koju je do tada vršio kralj Karlo IV. Još istoga dana (29. listopada) ja vilo je »Narodno vijeće SHS« podmaršalu Metzgeru, koji je za povijedao hrvatskim četama na talijanskoj fronti, da vijeće obustavlja sva neprijateljstva protiv dosadašnjih protiv nika. »Dosljedno tomu poziva se vaše gospodstvo, da odredi bezodvlačni povratak svih pod vašim zapovjedništvom stojećih hrvatsko-srpsko-slovenskih četa u njihova mirovna sjedišta«. Onim vojnicima, koji bijahu kod kuće, javilo je »Narodno vijeće SHS« 29. listopada ovo: »Jamčimo vam, da takozvani bjegunci ne će biti progonjeni niti na odgovornost pozivani. Neka se ne ruši, ne pali, ne ubija, jer se ruše i pale dobra, koja su vaša, vojnici. Svi vi, koji ste prevalili 40 godina, vratite se svojim kućama. A vi, koji ste mlađi, povratite se vašim dosa dašnjim kaderima. Ako su vaši kaderi izvan domovine, vratite se u najbliže.« U svojoj sjednici od 29. listopada 1918. imenovalo je pred sjedništvo »Narodnoga vijeća SHS« novu vladu za Hrvatsku i Slavoniju. Banom postade dotadašnji ban Antun pl. Mihalović. Njemu uz bok postaviše 11 povjerenika, poimence: Milana Rojca za bogoštovlje i nastavu, dra Aleksandra Badaja za pravosuđe, dra Srđana Budisavljevića za unutarnje poslove, Franju Brauma za financije, Edu Markovića za prehranu, dra Živka Petričića za narodno gospodarstvo, dra Đuru Šurmina za trgovinu, obrt i industriju, Većeslava Wildera za željeznice, Ce zara Akačića za poštu, brzojav i telefon, dra Matu Drinkovića za narodnu obranu, a Vilima Bukšeka za socijalnu skrb. Vlast pak u Dalmaciji preuzeše odvjetnici dr. Ivo Krstelj i dr. Josip Smodlaka. Pošto je hrvatski narod gotovo listom prigrlio republi kanstvo, objelodanio je 2. studenoga 1918. ban Antun pl. Mihalović naredbu, da se kod imena svih ureda ima brisati oznaka »kraljevski«. Isto tako nema više kr. činovnika, kr. su daca, kr. profesora itd. Nad grbovima pak treba odstraniti sliku ugarske krune sv. Stjepana. Time se htjelo i vidljivo označiti, da je u Hrvatskoj posvema prestala sva kraljevska vlast, koju je zamijenilo »Narodno vijeće SHS«. Slovenski »Narodni Svet« u Ljubljani predloži »Narodno mu vijeću SHS« u Zagrebu 31. listopada 1918. na imenovanje svoju narodnu vladu za slovenski dio suverene države Slovenaca, Hrvata i Srba. Predsjednikom vlade za Sloveniju postade vitez Josip Pogačnik. Njemu će pomagati 12 povjerenika, od kojih će dr. Janko Brejc voditi unutarnje poslove, dr. Karlo Verstovšek bogoštovlje i nastavu, prelat Kalan poljodjelstvo, dr. Ivan Tavčar prehranu, dr. Vladimir Ravnikar pravosuđe, Antun Kristan soci jalnu skrb, dr. Vjekoslav Kukovec financije, dr. Karel Triller trgovinu i industriju, inžinir Vladimir Remec obrt i javne radnje, 23Inicijativa Ivana Peršića i Kerubina Šegvića dr. Lovro Pogačnik narodnu obranu, dr. Pavel Postojnik promet, a dr. Antun Brecelj zdravstvo. Napokon je »Narodno vijeće SHS« na prijedlog glavnog odbora »Nar. vijeća« u Sarajevu 1. studenoga 1918. imenovalo narodnu vladu za Bosnu i Hercegovinu. Predsjednikom vlade postade Atanasije Šola, a povjerenicima: dr. Jozo Sunarić za unutarnje poslove, Danilo Dimović za pravosuđe, dr. Mehmed Spaho za obrt i trgovinu, poštu i brzojav, Savo Jelić za javne radnje i željeznice, Vjekoslav Jelavić za poljoprivredu i rudar stvo, dr. Uroš Krulj za zdravstvo, dr. Tugomir Alaupović za prosvjetu i bogoštovlje, a Stevo Žakula za prehranu. Predsjed nikom vrhovnog suda imenovan je dr. Halid beg Hrasnica, a mje sto povjerenika za socijalnu skrb rezervirano je socijalno-demo kratskoj stranci. t. Nove vlade započeše raditi. Ipak nije taj prijelaz ostao bez trzavica. U mnogim se krajevima pokazala kod naroda sklonost, da uništava i grabi tuđu imovinu. Pod vodstvom »zelenoga ka deta« opljačkaše seljaci u Slavoniji gotovo sva imanja ta mošnjih veleposjednika, a gospodarske zgrade većinom spališe. Isto je zadesilo trgovce po selima, a mnoge i u većim mjestima (Požega, Nova Gradiška, Pakrac, Daruvar, Našice, Slatina, Vočin i d.). U manjoj mjeri činilo se to u Hrvatskoj, gdje su ipak mjesni »odbori Narodnog vijeća« brzo uspostavili mir i red. Ve liku štetu pretrpješe muslimanski begovi i trgovci u Bosni i Hercegovini. Može se reći da su hrvatske zemlje uslijed ovih pljačkanja koncem listopada i početkom studenoga godine 1918. oštećene za mnogo milijuna kruna na imovini. Uz to je za tih nereda poginulo više stotina ljudi. Istodobno je u našim kraje vima nesmiljeno harala pošast »španjolska groznica«, koja je u nekoliko mjeseci pokosila više ljudi nego li svjetski rat.