Hrvatska na mučilištu/Rasprava o ujedinjenju s kraljevinom Srbijom

RASPRAVA O UJEDINJENJU S KRALJEVINOM SRBIJOM.

Rasprava o načinu ujedinjenja nezavisne države SHS s kraljevinom Srbijom trajala je u »Narodnom vijeću« puna 2 dana. Lukinić, Radić, Anđelinović, Tresić i Bukšeg obrazložiše svoje prijedloge. Nar. zast. Dragutin pl. Hrvoj izjavio se pro tiv svih prijedloga, koji idu za tim, da se obrazuje zajednička vlada. »Gledom na unutarnji položaj vidimo, da je potpun mir i red; svaki dan je situacija ljepša. Na vanjski položaj ne će za jednička vlada nimalo uplivati, jer se Talijani ne će povući iz okupacionog područja«. Hrvoj ima »subjektivni utisak, da prodi ranje Talijana krije u sebi stanovitu zakulisnu politiku«. — Pro tiv Hrvoja ustade dr. Žarko Miladinović, koji je u ime radikalne stranke izjavio: »Ako se s hrvatske strane bude ovako govorilo, onda će moja stranka tražiti priključak Srijema, Bačke i Banata izravno Srbiji«. 39Rasprava o ujedinjenju s kraljevinom Srbijom Miladinovića je kritizirao potpredsjed. zubar dr. A. Pave l i ć, koji reče: »U ime svoje (Starčevićeve) stranke prosvje dujem protiv ovakova riješenja unutarnjeg odnošaja, te ću u tome smislu povući konsekvencije. Bez sporazuma s Jugosloven skim odborom nije nužna brza akcija, jer je ne traži ni nutarnji ni vanjski položaj. U ostalom ni nutarnji ni vanjski položaj ne smije na nas izvoditi terora, da mi ovakove akcije preko noći za počinjemo. Svakako se moramo staviti u sporazum s našim iza slanicima u inozemstvu«. Jošte su govorili: dr. Cankar, dr. Kukovec, Kristan, dr. Ivan Ribar, dr. Dušan Peleš, dr. Kramer i dr. Šimrak. Pošto su neki govornici napali Jugoslovenski odbor, uze ga u zaštitu dr. Barac, koji podjedno reče: »Zajednička vlada i unutrašnje provizorno uređenje države SHS treba riješiti na osnovi spora zuma svih kompetentnih faktora, a ne po volji koje stranke. Majoriziranje, hegemonija i teror moraju biti u principu isklju čeni, jer inače od prvoga početka nema iskrene i poštene veze; a neiskrenost i zakulisne spletke u početku našeg ujedinjenja mogu da budu kobne po kasniji naš razvoj i po zajedničko naše življenje. Pitanje našega budućega državnog uređenja ne bismo smjeli rješavati bez Jugoslovenskog odbora. Ako je taj odbor već stvorio zajedničku vladu, zar da mi ovdje stvaramo drugu vladu?« Na prijedlog dra Smodlake izabran je odbor od 7 lica, koji će proučiti svih 6 prijedloga, pa onda sastaviti kompromisni pri jedlog. U nedjelju 24. studenoga na večer donio je taj odbor (dr. Pavelić, Svetozar Pribićević, dr. Cankar, Vilim Bukšeg, dr. Smo dlaka, Hamid Svrzo i dr. Drinković) slijedeći prijedlog: »Naro dno vijeće SHS — u skladu sa svojim dosadašnjim zaključcima i prema izjavi vlade kraljevine Srbije — proglašuje ujedi njenje države Slovenaca, Hrvata i Srba, obrazovano na cije lom neprekinutom jugoslovenskom području bivše austrougarske monarkije, s kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, te izabire odbor od 28 lica s punom ovlašću, da — u sporazumu s vladom kraljevine Srbije i s predstavnicima sviju stranaka u Srbiji i u Crnoj Gori — bezod vlačno provede organizaciju jedinstvene države prema prilože nim zapisnicima. Dotične zaključke ratificirat će na prvom sa stanku »Državno vijeće«, kojemu će uz predstavnike kraljevine 40Rasprava o ujedinjenju s kraljevinom Srbijom Srbije i Crne Gore pripadati svi članovi »Narodnog vijeća« u Zagrebu, pojačani s predstavnicima Jugoslovenskog odbora. U odbor, koji će izvršiti gornje naloge, biraju se: dr. Barac Fra njo, dr. Cankar Izidor, dr. Čabrajić Luka, dr. Drinković Mate, Grđić Šćepan, dr. Hrasnica Halid, Korač Vitomir, dr. Korošec Antun, dr. Kramer Albert, dr. Kristan Antun, dr. Laginja Matko, dr. Lorković Ivan, dr. Lukinić Edo, dr. Ljubibratić Savo, dr. Pa leček Ivan, zubar dr. Pavelić Ante, dr. Petričić Ž., dr. Popović Du šan, Pribićević Svetozar, Radić Stjepan, dr. Smodlaka Jozo, Stajić Vaso, dr. Sunarić Jozo, Svrzo Hamid, dr. Šimrak Janko, Šola Vojislav, dr. Tresić-Pavičić Ante i dr. Trumbić Ante.« Odbor je »Narodnomu vijeću« na prihvat predložio tako đer ove naputke za spomenutih 28 delegata: »1. Konačnu orga nizaciju nove države može odrediti samo sveopća narodna usta votvorna skupština svega ujedinjenoga naroda Srba, Hrvata i Slovenaca s većinom od dvije trećine glasova. Kon stituanta mora se sastati najkasnije 6 mjeseci poslije sklopljena mira. Izrijekom se konstituanti pridržava pravo, da odredi ustav, razumijevajući ovdje naročito državnu formu (monarhija ili republika), unutrašnje državno ustrojstvo i osnovu prava dr žavljana; zatim državnu zastavu, te sjedište vlade i drugih dr žavnih vrhovnih organa. — 2. Do sastanka konstituante vršit će provizorno zakonodavnu vlast »Državno vijeće«, komu pri padaju: svi članovi »Narodnog vijeća« u Zagrebu, koji će se nado puniti s 5 članova »Jugoslovenskog odbora« u Londonu; zatim razmjerni broj predstavnika kraljevine Srbije, koje će odabrati Narodna skupština u dogovoru s tamošnjim političkim stranka ma; te razmjeran broj predstavnika Crne Gore, koje će odabrati onamošnja Narodna skupština. — 3. Državno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca odredit će na prvom sastanku provizornu državnu i pomorsku zastavu. — 4. Vladarsku vlast vršit će do odluke kon stituante kralj Srbije, odnosno prijestolonasljednik Aleksan dar kao regent države Srba, Hrvata i Slovenaca. Regent nije odgovoran »Državnom vijeću«, pred kojim polaže zakletvu. On će po načelima parlamentarne vladavine imenovati vladu, koja uživa povjerenje »Državnog vijeća«. On ima pravo zakonodavne inicijative i sankcije. »Državno vijeće« može se odgoditi samo vlastitim zaključkom, a ne može se raspustiti prije sastanka kon stituante. — 5. Provizorno sjedište državne vlade i »Dr 41Postanak kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca žavnog vijeća« odredit će se sporazumno. — 6. »Državno vijeće« bit će dužno, da provede izbore za konstituantu i da ju odmah sazove. Izborni red za konstituantu odredit će »Državno vijeće« na osnovu općeg, izravnog, proporcionalnog i tajnog prava glasa sa zastupstvom manjina. — 7. Državna vlada, odgovorna »Državnom vijeću«, upravljat će državnim poslovima, pa će biti sastavljena od ministra predsjednika i ministara za sve grane državne uprave, te od 7 državnih tajnika, koji će imati mjesto i glas u ministarskom vijeću, i to po jedan za Srbiju, za Hrvatsku i Slavo niju, za Bosnu i Hercegovinu, za Sloveniju, za Dalmaciju, za Cr nu Goru, te za Bačku, Banat i Baranju. Državni tajnici imaju zastupati interese svojih zemalja u državnoj vladi, pa — predla žući državnoj vladi prijedloge zemaljskih vlada — imaju paziti, da se tim prijedlozima ne vrijeđaju ni zakoni ni državni interesi. — 8. Poslovi spoljašnji, vojni, pomorski, državne financije, pošte i brzojavi izuzeti su iz djelokruga zemaljskih odnosa pokrajin skih vlada, te su pridržani isključivo državnoj vladi. Druge poslove vode zemaljske odnosno pokrajinske vlade u autonomnom dje lokrugu po uputama i pod nadzorom državne vlade. — 9. U auto nomnim poslovima vrše nadzor nad zemaljskom vladom zemalj ski sabori, odnosno pokrajinska vijeća, koja će se sastaviti po dogovoru stranaka dotične pokrajine; ne postigne li se spora zum, odlučit će »Državno vijeće«. Na čelu pokrajinskih vlada stoje predstojnici, — a u Zagrebu na čelu zemaljske vlade ban, — koje imenuje vladar odnosno regent na prijedlog zemaljskih sabora odnosno pokrajinskih vijeća. — 10. Zemaljskim vladama doznačivat će potrebita financijalna sredstva državna vlada u okviru državnog proračuna, prihvaćenog od »Državnog vijeća«. — 11. Na snazi ostaju svi dosadanji zakoni i drugi propisi, isto tako i organizacija sudova, pa dosadašnje administrativno ustrojstvo i sadašnji organi zemaljskih vlada«.