Hrvatska na mučilištu/Radiceva skupstina u Subotici

RADIĆEVA SKUPŠTINA U SUBOTICI.

Radić je 16. siječnja 1926. iz Beograda pošao u Suboticu, kamo su ga dopratili dr. Juraj Krnjević i dr. Ivan Pernar. Sutradan je na velikom trgu pred gradskom vijećnicom održana javna skupština, kojoj je prisustvovalo 25.000 građana i seljaka. Na skupštini su govorili: Radić, Krnjević, Pernar, Mirko Ivandekić i Đuro Rajković. Radić je među ostalim rekao i ovo: »Osim Jadrana imamo još jedno more. To je bačka i banatska pšenica. Kada se ona ustalasa, onda je ljepša od mora, jer nema zlatnijega klasa, nego li je u Bačkoj i u Banatu... Gdje nema dalekovidne politike, tu nema ni dobra za narod. A seljak je dalekovidan. On ne živi kao bankir, koji reže kupone, ali niti kao radnik, koji živi od subote do subote. Seljak ima duboki korjen prošlosti i pogled u budućnost. Zato je najsretnija ona zemlja, koja se osniva na temelju seljaštva. Bogatstvo nije u novcu, nego u ljubavi i poštenju. Vi ste Vojvođani brzi na poslu i u misli, a brzi ste svi: i Madžari i Švabe, i Srbi i Hrvati. Ali ova naša Vojvodina nije samo žitnica.. Ona treba da bude stalna i dobra gospodarica. Nitko nije u gospodarskom pravcu učinio toliko, kao što ste Vi učinili... »Poreze treba udesiti tako, da oni cure i teku, a ne da se prešaju«, rekao je u financijalnom odboru radikalski poslanik Miletić. Tako treba da bude! Vojvođani su osvježili radikalnu stranku, koja ima dosta dobrih osebina. Vojvođanski su radikali prvi kazali: »Ne smije se tako dalje ići. Ako Vojvodina ne može da podnese ovaj porez, kako će ga podnijeti Dalmacija i Hercegovina?« ... Osnovna nastava mora biti u materinskom jeziku svakoga naroda. Mi nismo barbari! Zato u našoj državi ne treba nasilja. Ta nas je Srba, Hrvata i Slovenaca 80 postotaka! Svi smo jednaki i svi imamo jednaka prava. Nitko se više ne će trebati tužiti, da učitelji vode politiku. Škola je crkva i hram, gdje su učitelji apoštoli, a ne komesari. Ako oni to ne će da budu, onda neka idu! Narod traži laganu a ne tešku Pribićevićevu ruku ... Sporazum nije mogao stvoriti čudesa, ali je pokazao put naše državne i narodne politike. To je dogovor, a ne kundak! Kundak ima nas čuvati od lopova, a ne da poštene ljude predaje lopovima. Politika sporazuma tek je početa ... Vi ste Bunjevci mekane duše. Madžari su od Vas htjeli mijesiti lonce, ali Vi ste sačuvali svoju lijepu ikavštinu i svoju vjeru rimokatoličku.« U Slavonskom je Brodu 31. siječnja 1926. obavljen izbor gradskog zastupstva. Glasovala su 2343 izbornika, od toga 856 za Hrvatsku seljačku stranku, 459 za nezavisne radnike (komuniste), 264 a radikale, 257 za hrvatske federaliste, 160 za Samostalnu demokratsku stranku, 146 za obrtničku listu, 139 za židovsku listu, 37 za socijaliste, a 24 za listu nezavisnih građana. Kako se biralo 24 zastupnika, količnik je iznosio 97, dobila je HSS 9 mandata, komunisti 5, radikali 3, hrvatski federalisti 3, samostalni demokrati 2, obrtnici 1 i Židovi 1 mandat. Radnu su većinu sastavili zastupnici HSS, radikali, obrtnik i Židov, te je za gradonačelnika izabran graditelj Tauchman, predsjednik mjesne organizacije HSS.