Hrvatska na mučilištu/Prvi mirovni ugovori

PRVI MIROVNI UGOVORI.

Mirovna je konferencija najdulje raspravljala o miru izme đu Njemačke i svih njenih protivnika. Ugovor o tome miru za ključen je 28. lipnja 1919. u Versaju (Versailles) kod Pariza. Za kraljevinu SHS imaju o tome ugovoru posebnu važnost odredbe o neutralizovanju plovidbe na rijeci Dunavu, gdje od sada više nemaju prijašnja prava one države, kroz koje i mimo kojih Du nav teče. Važna je u versajskom ugovoru također odredba, da Njemačka mora nadoknaditi štete, počinjene u svjetskom ratu. Po toj odredbi stekla je kraljevina SHS velik dohodak u obliku reparacija, što će ih Njemačka dati za štete, počinjene u Srbiji. — Između republike Austrije i njenih neprijatelja zaključen je ugovor 10. rujna 1919. u Sen-Žermenu (Saint Germain) kod Pa riza. Po tome ugovoru Austrija priznaje potpunu nezavisnost države SHS, te se u korist države SHS odriče svih prava i po traživanja na one teritorije nekadašnje Austro-Ugarske, koji postadoše sastavnim dijelom države SHS. Stanovnici oblasti Ce lovca (Klagenfurta) u jugoistočnoj Koroškoj bit će pozvani, da putem glasovanja (plebiscitom) odrede državu, kojoj žele da se pripoji njihov teritorij. U tu svrhu bit će oblast Celovca stavlje na pod nadzor posebne komisije, koja će imati zadaću, da tamo obezbijedi nepristranu upravu i da pripremi plebiscit. Oblast će biti podijeljena u 2 zone, te će prvu (južnu) zonu zaposjesti čete države SHS, a drugu (sjevernu) zonu austrijske čete. Komisiju čine 4 člana, od kojih će po 1 postaviti Engleska, Francuska, Ita lija i Sjedinjene države sjeverne Amerike. Ako se vijećanje ko misije bude odnosilo na južnu zonu, onda će vijećanju pribivati i 1 član države SHS, dok će Austrija po svome članu biti zastu pana kod vijećanja o sjevernoj zoni. Komisija mora poduzeti sve potrebite mjere, da »obezbijedi slobodu, iskrenost i tajnost« prigodom plebiscita. Najprije će se glasovanje obaviti u južnoj zoni. Bude li pak prvi plebiscit u prilog Austrije, onda otpada glasovanje u sjevernoj zoni. Pravo glasa imaju 89Vlada Parlamentarne Zajednice svi muškarci i žene, koji su 1. siječnja 1919. godine imali pu nih 20 godina, te koji su toga dana stanovali u dotičnoj zoni, gdje su ili rođeni ili zavičajni. Država SHS obvezuje se, da će na svome teritoriju izvan Srbije dati inojezičnim manjinama ista prava, ka kova imaju Srbi, Hrvati i Slovenci. Pripadnici tih manjina mogu se svojim jezikom služiti u školi, pred sudovima, u štampi i na javnim zborovima. — Bugarska je sa svojim neprijateljima za ključila ugovor 27. studenoga 1919. u Neuillyu na Seni. Po tome je ugovoru država SHS dobila Strumicu, Bosiljgrad i Cari brod. Uz to se Bugarska obvezala, da će nadoknaditi štete, što ih je od g. 1915. do g. 1918. počinila u Srbiji i u Macedoniji. Demokratsko-socijalistička vlada nije u »Narodnom pred stavništvu« imala sigurnu većinu. Tamo nastadoše razne trzavice, koje su vladu slabile. Davidović je 18. listopada 1919. proveo djelomičnu rekonstrukciju svoga kabineta. Mjesto dra Franje Poljaka postade ministrom agrarne reforme dr. Henrik Krizman. Hrvatski ban dr. Ivan Paleček postade ministrom pripreme za konstituantu, a Crnogorac Spasoje Piletić preuze ministarstvo narodnoga zdravlja. Radikalski disident Kosta Stojanović, koji je stupio u demokratsku zajednicu, postade ministrom poljopri vrede i voda, a dalmatinski Hrvat Juraj Biankini bude imenovan potpredsjednikom ministarskog savjeta. Palečeka je na banskoj stolici 24. studenog 1919. naslijedio dotadašnji podban dr. To mislav Tomljenović. On je ishodio uredbu, kojom se kod izbora zastupstva gradova i općina u Hrvatskoj i Slavoniji uvodi opće, jednako i proporcijonalno izborno pravo; ovo su pravo mogle vršiti i žene, koje imaju određenu kvalifikaciju (škole ili samostalno zvanje).