Hrvatska na mučilištu/Opozicijoni blok o raspustu HRSS

OPOZICIJONI BLOK O RASPUSTU HRSS.

Ljuba Davidović, dr. Antun Korošec, dr. Mehmed Spaho, Pavle Radić i prof. Nastas Petrović objelodaniše 8. siječnja 1925. u Beogradu komunikej, koji glasi ovako: »Kada je vlada PP neustavnim i neparlamentarnim putem dobila mandat za vršenje izbora, ona je bila svijesna, da je protiv nje raspoloženje ogromne većine naroda. Uviđajući od početka, da ne će moći većinu stvoriti izbornim pritiskom i izbornom kampanjom, kako je to g. Pašić do sada uvijek praktikovao, vlada se riješila, da se ovaj puta lati nekih izvanrednih i skrajnjih mjera. Prvi dan izborne kampanje vlada je počela gaziti sve ustavne i zakonske garancije nesmetanog izražaja narodne volje. Nasilja i bezakonja nizahu se jedno za drugim, kao da je nad zemljom proglašeno opsadno stanje. Nezavisna se štampa goni, a mirni se građani protjeruju iz mjesta u mjesto ili čak i preko granice. Policijske vlasti — uz pomoć povlašćenih banda za rasturanje zborova — guše slobodu zbora i dogovora. Hapse se poslanički kandidati. Hapse se čak i narodni poslanici bez obzira na imunitet, koji uživaju. Ovim i sličnim nasiljem obilježen je prvi period izborne borbe. Ipak se teror lomio pred otporom narodne svijesti. Korupciji nije uspjelo pokolebati opozicijone redove. Zato se vlada — od straha pred narodnim sudom 8. februara — odlučila, da pribjegne jednom novom i krajnjem nasilju: brutalnoj zloupotrebi Zakona o zaštiti države. Rješenje o primjeni toga zakona već je donešeno i ono se izvršuje. Na pomolu je jedan monstruozni veleizdajnički proces na osnovu dokumenata, koji su g. Pašiću već davno poznati i koji mu do sada nisu smetali da pregovara s Radićem. 227 Opozicijoni blok o raspustu HRSS Na djelu je već rasturanje jedne velike stranke, koja je na prošlim izborima okupila pola milijuna glasača. Ogromna većina Hrvata treba da bude izvedena pred sud. Na taj način treba da se Hrvati stave izvan zakona. Ova je mjera u toliko teža i u toliko ružnija, što je jasno, —- i prema momentu i prema načinu primjene, — da se ona upotrebljava jedino radi izbornog uspjeha i falzifikovanja narodne volje. Počelo se sa zloupotrebom Zakona o zaštiti države prema Hrvatima, a izgleda, da ni ostale opozicijone grupe ne će biti zaštićene. Tako su u Subotici uhapšeni šefovi Madžarske stranke i svi kandidati njihove stranke. Za ostvaranje ovih planova nije vladi dovoljna mjera samo administrativna vlast. Ona sada pokušava da nedozvoljenim utjecajem sebi podčini i sudove. Jedino tim utjecajem može se objasniti, što je protiv posebnih odredaba jedan sud poništio dvije već potvrđene liste, drugi je sud odbio listu samo zbog toga, što je bila napisana latinicom, a treći je sud odbio listu zato, što je bila pisana na pisaćem stroju, a ne rukom. (Prvi se slučaj desio u Varaždinu, drugi u Novom Sadu, a treći opet u Varaždinu). Ovakvim se radom ruše temelji, na kojima jedino može postojati pravna država. Narodu — kao ustavnom faktoru — oduzima se mogućnost, da zakonitim putem izrazi svoju volju. Unižava se naša država pred inostranim kulturnim svijetom, s kojim želimo biti ravnopravni u međunarodnoj zajednici u duhu savremene demokracije. Protiv ovakvoga gruboga gaženja ustava i zakona, — protiv ovakvoga bezrazložnog ništenja osnovnih građanskih sloboda i prava, — Opozicijoni blok najodlučnije protestira. Krivci moraju odgovarati za svoja djela. Zato će Opozicijoni blok sve učiniti, da što prije dođe trenutak stroge odgovornosti, koja ne će nikoga poštediti.« Ovaj komunikej je sastavljen na sjednici Opozicijonoga bloka, kojoj su 8. siječnja 1925. prisustvovali: Ljuba Davidović, dr. Ivo Krstelj, dr. Ilija Šumenković i dr. Kosta Kumanudi od strane Davidovićevih demokrata, dr. Antun Korošec u ime Slovenske ljudske stranke, dr. Mehmed Spaho i dr. Šefkija Behmen od Jugoslavenske muslimanske stranke, Pavle Radić i Rude Baćinić od strane Hrvatske republikanske seljačke stranke, a dr. Aranđelović od strane Nezavisnih radikala (mjesto prof. Nasta228 Opozicijoni blok o raspustu HRSS sa Petrovića). S iste je sjednice Ljubi J o v a n o v i ć u , kao predsjedniku Narodne skupštine, odaslano ovo pismo: »Gospodine predsjedniče! Povodom hapšenja narodnoga poslanika dra Vlatka Mačeka i drugova, koje je izvela zagrebačka policija, povrijeđen je imunitet narodnih poslanika, protiv čega najodlučnije prosvjedujemo. Nadamo se, da ćete i Vi, g. predsjedniče, — shvaćajući značaj ovoga koraka zagrebačke policije, — kao predsjednik Narodne skupštine podići svoj glas u obranu prava narodnih poslanika, pa da naročito ne ćete dopustiti, da policija bez potrebe i s Vaše strane vrijeđa imunitet potpredsjednika Narodne skupštine (dra Mačeka), Vašega zamjenika, koji je i od raspuštanja Narodne skupštine neprestano do svoga hapšenja vršio dužnost člana Državnog odbora. (Maček je bio potpredsjednik Državnog odbora). Gospodine predsjedniče! Kada se Vi neprestano smatrate kao narodni poslanik i predsjednik Narodne skupštine; kada kao takav vršite funkcije, koje su vezane za položaj narodnoga poslanika i predsjednika Narodne skupštine; kada u ime Narodne skupštine podnosite (17. prosinca 1924. i 1. siječnja 1925.) čestitke Njegovu Veličanstvu kralju, — onda ćete priznati, da se za Vašega zamjenika i za ostalo časništvo Narodne skupštine mora uzeti, da je u istom položaju. U ovim teškim danima, kada naš narod vodi sudbonosnu borbu za očuvanje svojih najvažnijih političkih prava i slobode izbora svojih predstavnika za Narodnu skupštinu, na čemu mora i u našoj državi počivati istinitost demokratske vlade, volja jednoga slobodnog naroda, — mi očekujemo od Vas, kao najpodesnijega zaštitnika prava Narodne skupštine i narodnih poslanika, a time i kao zaštinika prave demokratske vladavine, da svoju dužnost energično vršite, pa da opravdate ono povjerenje, kojim su Vas za predsjednika Narodne skupštine birali svi narodni poslanici, dapače i oni, koje je zagrebačka policija pohapsila, te bez čijeg povjerenja ne bi Vi zauzeli položaj predsjednika Narodne skupštine«. Kada se Hrvatska Zajednica 25. studenoga 1924. proglasila r e p u b l i k a n s k o m strankom, odlučio je Stjepan Radić, da će na listi Hrvatske republikanske seljačke stranke kod narednih izbora kandidirati i nekoliko članova Hrvatske Zajednice. Sto više: on je savjetovao, neka Hrvatska Zajednica postavi s v o j u listu, ako bi sudovi spriječili postavljanje liste HRSS, pa da će vodstvo HRSS svoje izbornike uputiti, neka glasuju za listu Hrvatske Zajednice. Toga se Hrvatska Zajednica i držala, te je postavila svoje liste u ona 3 izborna okruga, u kojima su predsjednici sudbenih stolova odbijali liste Hrvatske republikanske seljačke stranke. Ipak je Hrvatska Zajednica i na ovim listama kandidirala većinu članova HRSS, uslijed čega su izbornici HRSS oduševljeno glasovali za ove liste, smatrajući ih posve. opravdano s v o j i m listama. Može se uopće reći, da je hrvatski narod prigodom izbora 8. veljače 1925. nastupio tako složno, kao nikada prije, jer je osjećao potrebu, da se jednodušno izjavi protiv tiranije iz Beograda.