Hrvatska na mučilištu/Novi zakon o kraljevskoj vlasti

NOVI ZAKON O KRALJEVSKOJ VLASTI.

Kako je kralj ukinuo ustav, te je u svoje ruke uzeo cijelu — pa i zakonodavnu — vlast, proglasio je 6. siječnja 1929. novi zakon o kraljevskoj vlasti i o vrhovnoj državnoj upravi, kako su ga složili ministar predsjednik Pera Živković i ministar pravde dr. Milan Srškić. Zakon sadržaje 21. član, koji se redaju ovako: »1. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je nasljedna monarhija. 2. Kralj je nosilac sve vlasti u zemlji. Kralj izdaje i proglašuje zakone, postavlja državne činovnike i daje vojne činove. Kralj zapovijeda vojnom silom. On daje ordene i druga odlikovanja. 3. Kralj vrši amnestiju za sve krivice. Amnestija se može dati prije početka krivičnog postupka, u samom postupku i poslije izrečene presude. Amnestija je opća kao i pojedinačna. Kralj vrši pomilovanja. On može dosuđenu kaznu oprostiti, smanjiti i ublažiti. 4. Kralj predstavlja državu u svim njezinim odnosima s tuđim državama. Kralj proglašuje rat i zaključuje mir. 5. Kralj i prijestolonasljednik su punoljetni, kad navrše 18 godinu. 6. Kraljeva je ličnost neprikosnovena. Kralju se ne može ništa u odgovornost staviti niti kralj može biti tužen. 7. U kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca vlada kralj Aleksandar I. Karađorđević iz dinastije Karađorđević. Kralja nasljeđuje njegovo muško potomstvo iz zakonitog braka po redu prvorođenja. Kada kralj nema muškoga potomstva, on će sebi odrediti nasljednika iz pobočne linije. 8. Kraljevski dom sastavljaju kraljica supruga, živi predci kraljevi u pravoj liniji — a iz iste dinastije — sa svojim suprugama, živi potomci kraljevi u pravoj liniji sa svojim suprugama, rođena braća kraljeva i njihovi potomci sa svojim suprugama, sestre kralja vladaoca i sve žensko potomstvo do udaje, napokon stric kralja Aleksandra I. knez Arsen, pa knez Pavle sa suprugama i potomcima i ženskim potomcima do udaje. 9. Kralj boravi stalno u zemlji. Ako se pokaže potreba, da kralj iz zemlje ide na kraće vrijeme, zastupat će ga u pravima nasljednik prijestolja. Ako pak nasljednik prijestolja nije punoljetan ili ako je spriječen, kralja će zastupati ministarski savjet. Zastupstvo se vrši po uputstvima, koja daje kralj. Ovo vrijedi i za slučaj kraljeve bolesti, koja ne stvara trajnu nesposobnost. 10. Kraljevsku vlast vrši namjesništvo, kad je kralj maloljetan ili kada je zbog bolesti duševno ili tjelesno trajno nesposoban da vrši kraljevsku vlast. 11. Namjesnička vlast pripada nasljedniku prijestolja, ako je punoljetan. Ako je pak nasljednik prijestolja maloljetan ili duševno ili tjelesno bolestan, onda će kraljevsku vlast vršiti namjesništvo. Namjesnici će biti tri lica, koja kralj odredi naročitim aktom ili testamentom. Istovremeno kralj određuje svakomu namjesniku po jednoga zamjenika. Ako je jedan od trojice namjesnika privremeno odsutan ili spriječen, vršit će kraljevsku vlast druga dva namjesnika. Na upražnjeno mjesto jednoga namjesnika dolazi njegov zamjenik. 12. O vaspitanju (odgoju) maloljetnoga kralja starat će se namjesnici, a o imanju maloljetnoga kralja brinut će se staratelji, određeni kraljevim testamentom. Ako preminuli kralj nije imenovao staratelja (skrbnika), imenovat će ih namjesnici. 13. U slučaju kraljeve smrti ili ostavke prima nasljednik prijestolja, ako je punoljetan, odmah vlast i objavljuje to narodu proklamacijom. 14. Civilna lista kraljeva određuje se zakonom. 15. Kralj imenuje predsjednika i članove ministarskog savjeta, koji stoje neposredno pod kraljem i rade po njegovim ovlaštenjima u pojedinim granama državne uprave. Broj ministarstva određuje kralj. Pri stupanju na dužnost ministri polažu zakletvu na vjernost kralju. 16. Ministri su odgovorni kralju. Kralj može ministre optužiti. 17. Ministrima sudi državni sud. Ovaj čine 3 državna savjetnika i 3 kasacijona suca, koje imenuje kralj. Predsjednik kasacijonoga suda je predsjednik državnoga suda. Bliže odredbe o ministarskoj odgovornosti donijet će se posebnim zakonom. 18. Kralj izdaje i proglašuje zakone ukazima, koji sadržavaju sam zakon. Ukaz premapotpisuju: predsjednik ministarskog savjeta, resorni ministar i ministar pravde. Na ukaz o zakonu stavlja ministar pravde državni pečat i stara se za obnarodovanje zakona u »Službenim Novinama«. Zakon dobiva obaveznu snagu 15 dana poslije obnarodovanja, ako sam zakon ne odredi drukčije. 19. Upravnu vlast vrše pojedini ministri za pojedine grane po kraljevom ovlaštenju. 20. Sudska vlast u cijeloj zemlji vrši se u kraljevo ime. 21. Ovaj zakon stupa u život i dobiva obaveznu snagu, kada se obnaroduje u »Službenim Novinama«. O izvršenju toga zakona starat će se predsjednik ministarskog savjeta.«