Hrvatska na mučilištu/Nesloga u »Narodnom vijeću SHS«

NESLOGA U »NARODNOM VIJEĆU SHS«.

Središnji je odbor »Narodnoga vijeća« 14. studenoga 1918. stvorio zaključak, da predsjedništvo »Narodnog vijeća« ima stu piti u dodir sa srpskom vladom »glede obrazovanja zaje dničke vlade za čitavu suverenu državu SHS. Među zajed ničke poslove spadat će: željeznice, financije i vanjska politika«. Tada još nije središnji odbor znao, da je već 9. studenoga u Ženevi stvorena zajednička vlada za Srbiju i za nezavisnu »drža vu Slovenaca, Hrvata i Srba». Zato središnji odbor 14. studenoga svome zaključku dodaje ogradu: »No prije, nego li (predsjedni štvo Nar. vijeća) započne svoju akciju, treba čekati obavi j est od Jugoslovenskog odbora iz inozemstva«. Na sjednici središnjeg odbora »Narodnog vijeća« od 20. studenoga raspravljalo se o prijedlogu, što ga u ime dalmatinske vlade izniješe dr. Josip Smodlaka i dr. Ivo Krstelj. Ovaj prije dlog glasi: »Životni interesi našega naroda zahtijevaju — da se bezodvlačno provede ujedinjenje Srbije, Crne Gore i cijelog ostalog etnografskog teritorija SHS u jednu državu, koja će se zvati »Država Srba, Hrvata i Slovenaca«, dotično da se obrazuje zajednička vlada, zajednički parlamenat i regentstvo za čitav naš narodni teritorij«. Vladarem bi do od luke konstituante bio srpski prijestolonasljednik Aleksandar. Zakonodavstvo će vršiti »državno vijeće SHS«, koje će poput zajedničke vlade biti u Sarajevu. Zemaljske će vlade biti u 36Nesloga u »Narodnom vijeću SHS« Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Splitu, a eventualno na Cetinju i u Novom Sadu. »Poslovi spoljašnji, vojni, pomorski i financijalni izuzeti su iz djelokruga zem. vlada i pridržani isklju čivo državnoj vladi«. Pošto su dr. Smodlaka i dr. Krstelj predlagali, da sjedište zajedničke vlade i državnog vijeća bude u Sarajevu, priključila se njihovu prijedlogu i bosanska vlada. Zato je središnji odbor »Narodnog vijeća« zaključio, da se o prešnom prijedlogu dra Smodlake i dra Krstelja ima vijećati u subotu 23. studenoga na plenarnoj sjednici »Narodnog vijeća«. Podjedno se imaju brzo javnim putem na ovu sjednicu pozvati dr. Korošec i dr. Trumbić, da »Narodno vijeće« upute o vanjskom položaju države SHS. Kada je Svetozar Pribićević 23. studenoga 1918. otvorio sudbonosnu sjednicu »Narodnoga vijeća«, ustanovilo se, da tu nema ni Korošca ni Trumbića. No zato je na sjednicu došao srpski ministar građevina dr. Momčilo Ninčić. Jednako su prošlih dana iz Beograda u Zagreb došli pukovnik Antonijević i potpu kovnik Simović, koji su s predsjedništvom »Narodnog vijeća« raspravljali o načinu, kako da se provede ujedinjenje kraljevine Srbije s »nezavisnom državom Slovenaca, Hrvata i Srba«. Pribićević je odlučio, da svoju namjeru provede silom, ako ne će ići milom. U tome ga podupirahu mnogobrojni srpski čla novi »Narodnog vijeća«, osobito oni iz Bosne i Srijema, zatim neki Slovenci (dr. Kukovec, dr. Kramer i dr. Ravnikar), te neki Hrvati (dr. Lukinić, dr. Alaupović, dr. Šimrak i Većeslav Wilder). Da na druge Hrvate i Slovence učini pritisak, opet se Pribićević poslužio »ulicom«. Na Jelačićev trg dođoše zavedeni Istrani, Ri ječani, Dalmatinci i Primorci, mnogi oboružani revolverima i to ljagama. Njima predadoše učenike trgovačke akademije, koji ostaviše predavanje, te s knjigama u ruci dođoše na Jelačićev trg. Da bude slika potpuna, dovedoše ovamo također mnogo vojnika, osobito mornara, koji bijahu oboružani puškama. Po vorka krene u gornji grad kličući: »Živio kralj Petar! Živio regent Aleksandar! Živila dinastija Karađorđević!« Kad je povorka došla na Markov trg, pošalje deputaciju u hrvatsku sabornicu, gdje se držala sjednica »Narodnog vijeća«. Dok je na trgu narod vikao protiv Stjepana Radića, tražeći nje govu smrt, dotle je deputacija stavila zahtjev, da »Narodno vi jeće« odmah zaključi jedinstvenu državu sa Srbijom pod vladom 37Prijedlozi za stvaranje nove države kralja Petra. Protiv toga nasilja prosvjedovahu neki članovi »Na rodnog vijeća«, izjavivši, da ne će vijećati, dok se s Markovog trga ne udalji ova na svaku silu spremna svjetina. Nato Pribićević dade svojim ljudima nalog, neka pođu u donji grad, gdje nasta više manifestacije i demonstracije.