Hrvatska na mučilištu/Izbor gradskoga zastupstva u Zagrebu 4. rujna 1927.

IZBOR GRADSKOGA ZASTUPSTVA U ZAGREBU 4. RUJNA 1927.

U Zagrebu su 4. rujna 1927. obavljeni izbori 50 gradskih zastupnika. Glasovahu 19.573 izbornika, te je količnik bio 390. Prema rezultatu izbora je »Hrvatski blok« dobio 9749 glasova i 25 zastupnika, komunisti pod firmom »Nezavisni radnici« dobiše 2466 glasova i 7 mandata, Hrvatska seljačka stranka 2351 glas i 6 mandata, Samostalna demokratska stranka 1511 glasova i 4 mandata, Židovi 806 glasova i 3 mandata, stanari 759 glasova i 2 mandata, Davidovićevi demokrati 454 glasa i 2 mandata, a socijalisti 396 glasova i 1 mandat. Bez mandata ostadoše radikali, koji su dobili 363 glasa, pa grupa dra Šafara s 294 glasa, grupa dra Mirka Košutića s 269 glasova i lista nezavisnih obrtnika sa 155 glasova. Rezultat ovih izbora za gradsko zastupstvo pokazuje, da je »Hrvatska seljačka stranka« u nekoliko mjeseci izgubila u Zagrebu preko polovice svojih izbornika. Dok je naime 23. siječnja 1927. kod oblasnih izbora dobila 4872 glasa, sada je sabrala samo 2351 glas. Zagrepčani se glasovanjem osvetiše Stjepanu Radiću zato, što je svojom većinom u Oblasnoj skupštini kod proračuna za godinu 1927. nametnuo gradu Zagrebu nove poreze u iznosu od 10 milijuna dinara. »Radić je ustao protiv Zagrepčana« bijaše parola kod ove izborne borbe. Ta je parola osobito djelovala na gradskoj periferiji, gdje su izbornici većinom glasovali za »Hrvatski blok« mjesto za »Hrvatsku seljačku stranku«, za koju su glasovali 8. veljače 1925. Tako je »Hrvatski blok« kod gradskih izbora dobio za 4400 glasova više, nego li kod oblasnih izbora 23. siječnja 1927. Nešto su porasli i komunisti, koji su kod oblasnih izbora dobili 2030, a sada 2466 glasova. Samostalni su demokrati nazadovali za 300, a radikali za 256 glasova. Njihov nazadak dokazuje, da hrvatski izbornici više ne žele glasovati za ove srpske stranke, od kojih su u 9 godina opstanka Jugoslavije doživljavali samo zlo. Sada se jasno vidjelo, da su mnogi Zagrepčani — osobito državni činovnici — uzimali legitimaciju radikala ili demokrata samo u tu svrhu, da sebe zaštite od progona. Kako se glasovanje vršilo tajno, mogli su i ovi tobožnji radikali i demokrati glasovati po svojem uvjerenju