Hrvatska na mučilištu/Drugi nacrt ustava

DRUGI NACRT USTAVA.

Stojan Protić je još u svibnju 1920. izradio nacrt ustava. Po tom bi se ustavu cijela država dijelila na 9 pokrajina, od kojih bi prvu činila sjeverna (predratna) Srbija, drugu Hrvatska sa Sla vonijom, Rijekom, Istrom i Međimurjem, treću Slovenija s Pre komurjem, četvrtu južna Srbija (Macedonija), petu Banat, šestu Bačka i Baranja sa Srijemom, sedmu Bosna, osmu Crna Gora s Hercegovinom, Bokom i Primorjem, a devetu Dalmacija. Svaka pokrajina ima dobiti cjelokupnu unutrašnju upravu, a kao samo upravna tijela služe pokrajinske skupštine i pokrajinski odbori. Pokrajinska skupština može stvarati i pokrajinske zakone, koji ipak ne smiju biti suprotni državnim zakonima. Pokrajinski na mjesnik je državni organ, koji ima samo pravo nadzora. Narodni je klub predao ustavni nacrt, koji je izradio dr. Ladislav Polić, profesor državnoga prava na hrvatskom sveu čilištu u Zagrebu. Polić predviđa diobu države na šest pokrajina, od kojih bi prvu činila cijela Srbija s Macedonijom, drugu Hr vatska sa Slavonijom, Dalmacijom, Međimurjem, Istrom i otoci ma; treću Slovenija s Prekomurjem, četvrtu Crna Gora, petu Bosna i Hercegovina, a šestu Bačka, Banat i Baranja. Zakono davna je vlast podijeljena između države i pokrajine. Državi pripada pravo stvaranja zakona za vanjske i vojničke poslove, pa za carine, pošte, željeznice i za novčani sustav, te za trgovačko i pomorsko pravo; ali trgovački se ugovori mogu sklapati jedino sporazumno s pokrajinskim vladama; isto tako traži se sporazum između državne vlade i pokrajina za odluke o gradnji željezničkih pruga. Pokrajinski sabori stvaraju pokrajinske zakone, koje po tvrđuje kralj, a supotpisuje pokrajinski namjesnik. Državne pri hode čine carine, monopoli, državna imovina i državna privreda. 109Trumbićev govor protiv ustava Svi porezi (izravni i neizravni) pripadaju pokrajinama, koje — u slučaju potrebe — moraju državi pružiti financijalnu pomoć. Pokrajinska uprava izvršuje sve — i državne i pokrajinske — zakone; nije predviđena niti državna policija, a niti posebne državne uprave za carine, monopole i poreze. Država je uređena kao parlamentarna monarkija, a isto tako i svaka pokrajina. Poput države ima i svaka pokrajina svoju vladu, koja je odgovor na parlamentu odnosno pokrajinskom saboru. Pokrajinskog na mjesnika imenuje kralj, ali on ipak nije državni organ. Pojedi nim odjelima pokrajinske vlade upravljaju povjerenici, koje ime nuje kralj, ali to imenovanje supotpisuje pokrajinski namjesnik. Izvan Ustavotvorne narodne skupštine iznio je ustavni nacrt dr. Josip Smod1aka, koji predviđa diobu države na 12 pokra jina, kojima bi sjedišta bila: Beograd, Zagreb, Ljubljana, Split, Osijek, Dubrovnik, Sarajevo, Banjaluka, Novi Sad, Skoplje, Niš i Novi Pazar.