Hrvatska na mučilištu/Dr. Ante Pavelić osniva Ustaški pokret

DR. ANTE PAVELIĆ OSNIVA HRVATSKI USTAŠKI POKRET.

U Zagrebu je narodni zastupnik dr. Ante Pavelić sa svojim prijateljima već 7. siječnja 1929. izradio ovaj ustav za ustaše hrvatskoga oslobodilačnog pokreta: I. Zadaća pokreta . Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, ima zadaću, da svima sredstvima — pa i oružanim ustankom — oslobodi ispod tuđinskoga jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna i nezavisna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području. Kada bude taj cilj postignut, ustaški će pokret svima sredstvima braniti državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda; borit će se za to, da u hrvatskoj državi bude uvijek vladao samo hrvatski narod, pa da on bude potpun gospodar svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu ustaških načela. II. S a s t a v p o k r e t a . Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji od rojeva, tabora, logora, stožera i glavnoga ustaškoga stana. Roj je ustaška jedinica u pojedinom selu. Tabor je ustaška jedinica na području jedne upravne općine. Logor je skup sviju tabora na području jednog upravnog kotara. Stožer je skup sviju logora na području jedne župe (županije ili oblasti). Cjelokupni je pokret Ustaše usredotočen u glavnom ustaškom stanu, koji upravlja svim poslovima, što se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilački rat. — Na čelu roja stoji rojnik, na čelu tabora tabornik, na čelu logora logornik, na čelu stožera stožernik, a na čelu glavnog ustaškog stana P o g l a v n i k . Tabornike, logornike i stožernike imenuje i rješava dužnosti — po odredbi Poglavnika — glavni ustaški stan, a Poglavnika biraju ustaše utemeljitelji, odnosno — po ispražnjenju — glavni ustaški stan. Glavni ustaški stan sačinjavaju doglavničko vijeće i pobočnički zbor. Doglavnike — njih najviše dvanaest na broju — te pobočnike — njih najviše sedam na broju — imenuje i rješava dužnosti Poglavnik. Uz bok tabornika, logornika i stožernika imenuje glavni ustaški stan po odredbi Poglavnika do šest tabornih, logomih odnosno stožernih pobočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj jedinici ukazuju potrebnim, a te poslove vrše ovi po nalogu dotičnoga tabornika, logornika odnosno stožernika. Glavni ustaški stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi stručne osobe, te im opredjeluje čin i službu, koju imaju izvršiti u taboru, logoru, stožeru, glavnom ustaškom stanu, u pokretu uopće, te u ustanku i izvađanju ustaških djela napose. Glavni ustaški stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnosnike i povjerenike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi. III. Č l a n s t v o . Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu; koji je potpuno odan temeljnim ustaškim načelima, spomenutim u točkama 1. i 2. ovoga ustava; te je spreman na sebe preuzeti i izvršiti sve odredbe i naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i pretpostavljeni. Članom ustaškog pokreta prestaje se biti samo razrješenjem dužnosti i otpustom, koji daje glavni ustaški stan po odredbi Poglavnika. Dužnosti su članstva: a) Polaganje ustaške prisege, te b) Neizbježivo izvršavanje svakog rađa, svih dužnosti, svih naloga i odredaba, te vršenje odgovornosti, kako je to sve sažeto u načelima hrvatskog ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Svaki rad i svako vršenje dužnosti — kako pojedinih ustaša, tako i sviju zajedno, a napose i svakoga dužnosnika ili časnika — temelji se na dužnosti, odgovornosti i neizbježivom izvršenju odredaba i naloga, što je sve sažeto u ustaškoj prisezi. IV. P r i s e g a . Prisega, koju ustaše polažu, glasi: »Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima, te bezuslovno izvršavati sve odredbe Poglavnika, pa da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i nikomu ništa odati. Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalnosti države Hrvatske i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži. Zaklinjem se, da ću jedamput izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u Ustaškim redovima čuvati i braniti. Ako se ogriješim o ovu prisegu, — svijestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin i propust, — ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti. Tako mi Bog pomogao! Amen!« V. Ustaška stega . Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški dužnosnici prema posebnim naputcima i uz odobrenje glavnog ustaškog stana. Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika glavni ustaški stan, a osudu izvršuju naročito za to na isti način postavljene ustaše. Poglavnik će po potrebi — u toj, kao i u svim drugim stvarima — svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih pobočnika ili inih dužnosnika. VI. Zaglavne ustanove . Gl. ustaški stan će po odredbi Poglavnika imati posebne propise o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisege, o ustaškoj izobrazbi za borbu, o odori, opremi i naoružanju, o stegi, radu i vršenju službe, te o svemu, što se odnosi na ustaški pokret i djelatnost. Ovaj ustaški Ustav načiniše i vlastoručno potpisaše ustaše utemeljitelji u Zagrebu dne 7. siječnja 1929.« Čim je dakle u Beogradu bila proglašena vojna diktatura, odmah je dr. Ante Pavelić u Zagrebu osnovao hrvatski revolucionarni pokret za oslobođenje Hrvatske od dotadašnje hegemonije Srbije. Kako je beogradska vlada imala u Zagrebu mnogo plaćenih doušnika, doznala je po njima, da dr. Ante Pavelić snuje prevrat u Hrvatskoj; zato je odmah iza 6. siječnja 1929. odredila, da redarstvo ima strogo nadzirati svaki korak dra. Pavelića. Kad je dr. Pavelić primijetio, da se nalazi pod redarstvenim nadzorom, što će mu onemogućiti politički rad u Hrvatskoj, odlučio se na odlazak u inozemstvo, odakle će nastaviti borbu za oslobođenje Hrvatske.