Hrvatska na mučilištu/Dioba drzave na 33 oblasti

DIOBA DRŽAVE NA 33 OBLASTI.

Po Vidovdanskom ustavu mora kralj svake godine sazvati Narodnu skupštinu na novo zasjedanje, koje ima započeti 20. listopada. To se ipak nije oživotvorilo godine 1921., jer je novi kralj Aleksandar gotovo četiri mjeseca boravio u Parizu, odakle se u Beograd vratio istom 31. listopada 1921. Zato je Narodna skupština otvorena istom 6. studenoga, kad je u njoj novi kralj položio prisegu, da će vladati prema propisima Vidovdanskog ustava. Kralj je potvrdio dotadašnje Pašićevo ministarstvo, premda je znao, da u njemu ne vlada potrebita harmonija, jer se s demokratima ne slažu niti radikali niti bosanski muslimani. Stari je običaj, da novi kralj — prigodom nastupa na prijestolje — proglašuje amnestiju. Tako je 23. studenoga 1921. učinio i kralj Aleksandar, koji je svojom amnestijom snizio kazne ubojicama, provalnicima, tatima i varalicama, ali je mimoišao političke krivce. Svetozar Pribićević se neumorno brinuo oko točne provedbe Vidovdanskog ustava. Istodobno su s više strana dolazile opo mene, da bi predviđenu centralizaciju države trebalo ublažiti, kako bi se nešto smanjila uzrujanost hrvatskog naroda. Da spri ječi svaki pokušaj revizije Vidovdanskog ustava, izradio je Pri bićević detaljnu diobu države na 33 oblasti. On je dapače 5. studenoga 1921. u novinama objelodanio taj svoj zakonski nacrt o »administrativnoj podjeli zemlje.« Tako se doznalo, da će 1 ) Za povod se uzelo, što gradsko zastupstvo u Zagrebu nije poslalo svoje izaslanstvo na sprovod kralja Petra koji je umro 16. kolovoza 1921. 115Dioba države na 33 oblasti država biti podijeljena na ove 33 oblasti: 1. beogradska, 2. zagre bačka, 3. ljubljanska, 4. mariborska, 5. primorsko-krajiška, 6. osječka, 7. srijemska, 8. bačka, 9. podunavska, 10. podrinska, 11. valjevska, 12. šumadinska, 13. moravska, 14. požarevačka, 15. timočka, 16. niška, 17. vranjska, 18. kosovska, 19. skopska, 20. bregalnička, 21. bitoljska, 22. raška, 23. užička, 24. kruševačka, 25. zetska, 26. splitska, 27. dubrovačka, 28. tuzlanska, 29. sarajevska, 30. mostarska, 31. travnička, 32. vrbaska i 33. bihaćka. Pribićević, koji se uvijek prikazivao kao tobožnji Jugosla ven, ipak je bio »ovejani« Srbin. On je to pokazao i svojom dio bom na oblasti, jer je Hrvatsku i Slavoniju rascijepao tako, da će Srbi od četiri oblasti biti jači od Hrvata u dvjema oblastima (Srijemskoj i Primorsko-krajiškoj). Da potonje poluči, stavio je u tu oblast, koja će svoje sjedište imati u Karlovcu, sve Srbe južno od rijeke Save; naprotiv je čisto hrvatski kotar karlovački odijelio od Primorsko-krajiške i pridao Zagrebačkoj oblasti. Pašić je uz predsjedništvo ministarskog savjeta uzeo u svoje ruke i ministarstvo vanjskih posala, ali ga je već 5. siječnja 1922. predao dru Momčilu Ninčiću. Pribićević je želio dobiti ministar stvo unutrašnjih posala, da uzmogne što jače pritisnuti Hrvate. To su osujetili radikali, te je Pribićević morao preuzeti ministar stvo prosvjete, dok je m. unutrašnjih posala postao dr. Vojislav Marinković. Nadalje je Milivoj Zečević privremeno postao mi nistrom vojske i mornarice, ali je to već 5. siječnja 1922. predao generalu Milošu Vasiću. Ministrom pravde postade dr. Laza Marković, m. financija Kosta Kumanudi, m. vjera dr. Ivan Kr stelj, m. saobraćaja Andra Stanić, m. trgovine i industrije dr. Mehmed Spaho, m. građevina Velja Vukićević, m. pošta i brzo java dr. Žarko Miladinović, m. poljoprivrede Ivan Pucelj, min. šuma i ruda Žika Rafajlović, m. agrarne reforme Krsta Miletić, m. socijalne politike Gregor Žerjav, m. narodnoga zdravlja dr. Hamdija Karamehmedović, a m. za izjednačenje zakona Marko Trifković. Pošto nije parlamenat mogao podijeliti državu SHS u oblasti, učinila je to 26. travnja 1922. sama vlada. To je učinjeno za kra ljeve odsutnosti. Kralj je naime otišao u Bukurešt na dogovor radi vjenčanja s Mariolom, s kojom se zaručio 9. siječnja 1922. Hrvatska je podijeljena u 4 oblasti sa sjedištima u Zagrebu, Kar lovcu, Osijeku i Vukovaru, a Dalmacija u 2 oblasti: splitsku i dubrovačku. Kotor je otrgnut od Dalmacije i pridan zetskoj oblasti u Cetinju. Jednako je Kastavština otrgnuta od Hrvatske i pripo jena ljubljanskoj, a Međimurje mariborskoj oblasti. Bosna i Hercegovina podijeljene su u 6 oblasti (dosadašnja okružja). Vlada je cijelu državu podijelila u 33 oblasti. Pri tom se nimalo nije vlada obazirala na Vidovdanski ustav, koji određuje, da se oblasti imaju sastaviti po prirodnim, kulturnim, privrednim i go gospodarskim prilikama. Pribićeviću bijaše u glavnom stalo do toga, da što veći broj Hrvata strpa u takove oblasti, gdje će gospodovati Srbi. U tom ga je podupirao radikal dr. Milovan Grba, kojemu je Pribićević povjerio izradbu osnove za parcela ciju Hrvatske i Slavonije. Kako se pri tom lakoumno postupalo, najbolje se vidi po tome, što je beogradska vlada zaboravila na kotar Imotski, te na otoke Hvar i Vis, koji su istom naknadno uvršteni u Splitsku oblast. Mnogo se agitiralo za gradnju »Jadranske željeznice«, koja bi od Beograda vodila preko Loznice, Višegrada, Foče i Nikšića u Kotor. Vlada je 10. svibnja 1922. prihvatila Blairovu ponudu zajma od 100 milijuna za gradnju »Jadranske željeznice«. Pro tivnici toga zajma stadoše dokazivati, kako će se država zadužiti za 100 milijuna dolara, a primit će samo 86 milijuna, pa i to ve ćinom u robi (tračnice, vagoni, lokomotive i t. d.), a samo nešto u gotovu novcu. Ipak je većina zastupnika 22. srpnja 1922. odo brila taj zajam, koji se ima otplatiti za 40 godina uz 8 postotne kamate.