Hrvatska na mučilištu/Borba za verifikaciju mandata

BORBA ZA VERIFIKACIJU MANDATA.

Radikalna je stranka nasiljem i drugim izbornim zloporabama polučila 143 mandata. Samostalni su demokrati javljali u novinama, da imaju 23 mandata. Međutim se ispostavilo, da njihov klub broji samo 19 narodnih zastupnika, jer su Milan Čudić iz Požege i Mirko Tripalo stupili u radikalski klub, dočim dr. Ivo Milić nije bio izabran, a dr. Dušan Bošković se bavio mišlju, da osnuje posebnu vojvođansku stranku. Borba za verifikaciju mandata Beogradska je vlada 5. ožujka na slobodu pustila samo dra Milovana Žanića, koji je u novogradiškom zatvoru odsjedio 16 dana. Naprotiv je u zatvoru pridržala Stjepana Radića, a u pritvoru dra Vlatka Mačeka, Josipa Predavca, dra Stjepana Košutića,ing. Augusta Košutića i dra Jurja Krnjevića. Poput njih nisu u Narodnu skupštinu mogli doći Jure Valečić i Franjo Rafaj radi bolesti, a Marko Došen, Rude Baćinić i dr. Ljudevit Kežman radi boravka u inozemstvu. Od Davidovićevih demokrata nije došao samo dr. Voja Marinković, a od radikala Husein Agić, koji je u međuvremenu umro. Od zemljoradnika nije došao Čeda Kokanović, jer se nalazio u zatvoru.Kada se 7. ožujka 1925. sastala Narodna skupština, proglašen je dobnim predsjednikom Davidovićev demokrat Arsa Lazić, koji je imao 76 godina. Nato su prisutni narodni zastupnici predavali svoje vjerodajnice. Radićevu je vjerodajnicu predao dr. Trumbić. Jednako su predane vjerodajnice pritvorenih zastupnika dra Mačeka, dra Krnjevića, ing. Augusta Košutića, Josipa Predavca i dra Stjepana Košutića. Kad je to bilo obavljeno, ustade demokrat Mihajlo Kujundžić, te reče: »Na predsjedništvo su se obratili dr. Vlatko Maček, Josip Predavec, August Košutić, dr. Juraj Krnjević i dr. Stjepan Košutić, te su mu saopćili, da im je policija onemogućila dolazak u Narodnu skupštinu.« Nato je dobni predsjednik Arsa Lazić izjavio: »Iz ovoga saopćenja vidi se, da su narodni poslanici: dr. Maček, Predavec, dr. Krnjević, te August i dr. Stjepan Košutić u pritvoru, te su stoga spriječeni da prisustvuju današnjoj sjednici Narodne skupštine i da vrše svoju političku dužnost. Na osnovu 88. člana ustava te 1. i 103. člana poslovnika tražim od vlade, da imenovanim poslanicima omogući prisustvovanje. Da bi to vlada mogla učiniti, zaključujem današnju sjednicu, a narednu ću sjednicu sazvati pismenim putem«. Iza toga je cijela opozicija izašla iz dvorane, u kojoj suostali samo radikali, samostalni demokrati i Nijemci. Vlada se odmah povukla u ministarsku sobu na vijećanje, kako bi našla izlaza iz toga škripca. Vijećanje je potrajalo 25 minuta, nakon čega se vlada vratila u dvoranu s odlukom, da se sjednica ima nastaviti. Ovu je odluku vlada obrazložila odredbom poslovnika, u kojemu stoji izričito rečeno, da se Narodna skupština mora konstituirati već prvoga dana. Nato je radikal dr. Milan Simonović predložio, da se mjesto Arse Lazića izabere za dobnoga predsjednika samostalni demokrat Stevan Obradović. Njegov su izbor prisutni narodni zastupnici popratili pljeskom. Obradović se uspne na predsjedničko mjesto, te reče: »Zahvaljujem na počasti. Po 2. članku zakona o poslovnom redu Narodne skupštine ima se odmah pristupiti izboru p r i v r e m e n o g predsjednika. Pozivam sekretare, da prozovu poslanike.« Kad je izvršeno prozivanje, objavljen je u skupštini ovaj rezultat: Od 315 poslanika, koliko ih broji Narodna skupština, glasovalo je svega 167, i to za dra Nikolu Subotića, dok su Nijemci predali 6 praznih listića. Subotić odmah zauzima predsjedničko mjesto, pa reče, da zaključuje današnju sjednicu, a narednu određuje za sutradan sa dnevnim redom: »Izbor verifikacijonog odbora.« Radi takvog parlamentarnog nasilja vladine većine došlo je sutradan u Narodnoj skupštini do burnih prizora. Prvi je dr. Milovan Žanić konstatirao: »To nije bio parlamenat, nego konvent! « Ipak su radikali i samostalni demokrati uspjeli nastaviti sjednicu i provesti izbor verifikacijonog odbora, do čega im je bilo najviše stalo. Glasovalo je 297 narodnih zastupnika, od toga 160 za vladinu, a 137 za opozicijone liste. U revizijonalni odbor, koji je brojio 21 člana, izabrano je 10 radikala i 1 samostalni demokrat (dr. Srđan Budisavljević), da vladine stranke imaju većinu. Od Hrvatske seljačke stranke izabrani su dr. Ante Trumbić, dr. Ladislav Polić, dr. Albert Bazala i dr. Nikola Nikić; od demokrata: Dragutin Pećić, dr. Kumanudi i Kosta Timotijević, od Slovenaca dr. Hohnjec, od Muslimana Kulenović, a od zemljoradnika Joca Jovanović, za kojega su osim zemljoradnika glasovali Nijemci i crnogorski federalisti.