Govor Luke Bebića pred Sobranjem Republike Makedonije 18. ožujka 2008.

Izvor: Wikizvor
Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića pred Sobranjem Republike Makedonije
autor: Luka Bebić

Skoplje, 18. ožujka 2008.


Poštovani gospodine predsjedniče Sobranja,
poštovane zastupnice i zastupnici,
uvaženi gosti.

Zgrada majkedonskog parlamentaIznimna mi je čast obratiti vam se s govornice najvišeg demokratskog zakonodavnog tijela Makedonije, zemlje koju s Hrvatskom vežu trajno prijateljstvo naših naroda, duboke povijesne i kulturne veze, kao i identični strateški ciljevi u ovim današnjim, još uvijek izazovnim vremenima.

Odlične odnose naših zemalja, koji se očituju kroz svestranu suradnju na svim poljima, i kojima naši parlamenti daju osobito značajan doprinos, u Hrvatskoj vidimo kao zajedničko ulaganje ne samo u naše uzajamne odnose, već i u tako potrebnu stabilizaciju prilika i jačanje suradnje na jugoistoku Europe.

Naša čvrsta opredjeljenja za punopravno članstvo u Europskoj uniji i Atlantskom savezu u tom su pogledu također dio naše identične strategije – strategije koja se temelji na dosljednoj izgradnji stabilnih demokratskih društava slobodnog tržišta i vladavine prava, društava koje će biti dijelom slobodnog demokratskog svijeta i nove, zajedničke i nepodijeljene Europe.

Time ostvarujemo i povijesne težnje naših naroda i građana naših zemalja.

U odnosima Hrvatske i Makedonije spominjati povijest znači, prije svega, ostati svjestan ogromnih teškoća i izazova s kojima su se naši narodi suočavali u borbi za identitet, slobodu i nezavisnost. Ta nas je teška povijest poučila izdržljivosti, ali istodobno nas i požuruje da u suvremenim uvjetima provodimo potrebne reforme kako bismo trajno usidrili naše zemlje u Euroatlantsku zajednicu mira, sigurnosti, suradnje i gospodarskog napretka.

Ta nas povijest, istodobno, upućuje i na mnoge suvremene poveznice.

Spomenut ću samo jedan primjer, posredno povezan i s mojim krajem u Hrvatskoj, s Dalmacijom. Sjetimo se, zajedno, stare rimske ceste Via Ignacia, te prve velike europske magistrale koja je povezivala dva kraja Rimskog carstva, duž koje su se bili smjestili i mnogi današnji makedonski gradovi i koja je dopirala do hrvatske jadranske obale, do Dubrovnika, pa dalje preko hrvatskih luka, Zadra, Nina i drugih, spajala tada najveće europsko carstvo. Danas bismo govorili o povezivanju i izgradnji cestovne infrastrukture, o Jadransko-jonskoj magistrali, o suradnji i povezivanju u energetici, prijevozu, regionalnim razvojnim projektima - ukratko o spajanju i povezivanju današnjeg jedinstvenog europskog prostora. Naše dvije zemlje, upravo zbog iskustava povijesti i upravo zbog dosadašnjih postignuća u dugogodišnjim prijateljskim odnosima, mogu takvoj politici povezivanja dati značajan doprinos. I upravo takva politika može biti najvažnija sastavnica trajnog mira i razvitka našeg dijela Europe, na dobrobit naših građana.

Postoji, spomenut ću i to, knjiga oca hrvatske historiografije, Ivana Lucića Trogiranina, u kojoj opisuje brojne primjere suradnje između stanovnika s prostora naših zemalja upravo u ta davna rimska vremena, kad su na mnogo načina postavljeni naših odličnih kulturoloških veza, kad se počelo graditi prijateljstvo naroda i kad etnička izmiješanost, tako znakovita i tako osjetljiva na ovim prostorima, u primjerima Hrvatske i Makedonije dovodi do odličnih odnosa upravo spram nacionalnih zajednica Hrvata i Makedonaca u našim zemljama. Nedavna potvrda Sporazuma o pravima i zaštiti nacionalnih zajednica u ovom Sobranju posve je jasan znak našeg čvrstog zajedničkog opredjeljenja da nacionalne zajednice uvijek mogu i trebaju biti most suradnje. U našem dijelu Europe to je od osobite važnosti i utoliko želim i s ovog mjesta zahvaliti makedonskim institucijama na potpori u osiguranju primjerna položaja Hrvata u Makedoniji. Makedonska zajednica u Hrvatskoj, već osobito aktivna i na mnogo načina uključena u hrvatski društveni život, u tom će pogledu također nastaviti uživati našu punu potporu.

Spomenuo sam naše identične strateške ciljeve. U ostvarivanju naših vanjskopolitičkih prioriteta, želimo Hrvatsku i Makedoniju vidjeti kao punopravne članice Europske unije i NATO.

Kao zemlja u pregovorima o članstvu u Uniji, Hrvatska će nastaviti snažno podupirati da Makedonija, sa statusom zemlje-kandidata, također otvori pregovore s EU. Po našem sudu, uz potrebnu brzinu i sveobuhvatnost reformi, pregovori o članstvu s Unijom mogu biti i dodatni poticaj ne samo državnim institucijama već i društvu u cjelini, s potrebnim stabilizacijskim učinkom i usredotočenjem energije zemlje na nove, više ciljeve razvitka.

Na tom putu ka Europskoj uniji nastavit ćemo se uzajamno podupirati i pomagati. Hrvatska će nastaviti pomagati pripreme makedonskih institucija za pregovore i zalagat će se za što skorije utvrđivanje datuma početka pregovora o članstvu u EU.

Na jednak način vidim i našu suradnju u ostvarenju drugog najvažnijeg strateškog cilja kojeg dijele naše zemlje. Članstvo u NATO temeljem individualnih postignuća naših zemalja u potrebnim reformama obrambenog i sigurnosnog sektora, vidim kao puno jamstvo sigurnosti i stabilnosti ne samo naših zemalja, već i šireg prostora jugoistoka Europe. Vidim to članstvo istodobno i kao okvir unutar kojeg ćemo dijeliti iste vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava - vrijednosti koje su sudbinski važne za ukupan napredak naših ¸društava, za našu okrenutost budućnosti mira i blagostanja, za odmak od prošlosti obilježene nepoželjnim stigmama i nepotrebnim predrasudama.

Takav pogled u budućnost već je omogućio Hrvatskoj i Makedoniji da na novi način pristupaju i mnogim pitanjima aktualnih međunarodnih odnosa i da, kada je riječ o NATO članstvu i svjetskom miru, daju svoj doprinos mirovnim misijama i općem učvršćenju demokracije i mira u svijetu.

Uvjeren sam da na takvom opredjeljenju i s postignućima u provedenim reformama s pouzdanjem možemo očekivati skori sastanak na vrhu NATO u Bukureštu. U Hrvatskoj smo uvjereni da će za samo nekoliko tjedana poziv u NATO članstvo dodatno učvrstiti naš međunarodni položaj i ubrzati naše ukupno uključivanje u Euro-atlantske procese. Na temeljima dosadašnje suradnje i uvjereni u šire dobiti proširenja Saveza na jugoistok Europe, podupiremo i očekivanja Makedonije u tom pogledu. Vjerujem da poziv za članstvo u NATO i u makedonskom društvu može biti prihvaćen i prepoznat kao dodatni poticaj za dalji napredak.

Spomenuo sam, u početku, izazovna vremena. Nema nikakve dvojbe da je prostor kojeg dijelimo, prostor jugoistočne Europe, u protekla dva desetljeća, prošao kroz jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti. Ratovi, promašene politike, nedovršene tranzicije, društva u frustracijama i neizvjesnostima, naraštaji obilježeni potragom za novim identitetom – sve je to ostavilo duboka traga i još obilježava ne samo politički, već i duhovni život naših društava. Uostalom, na političkoj razini, nigdje se to nije razvidnije nego upravo u parlamentima. Utoliko upravo ulogu parlamenata vidim osobito važnom, ne samo u zakonodavnoj preobrazbi sustava i pripremama za članstvo u Europskoj uniji, već i u ukupnoj stabilizaciji društava na novim temeljima i novim vrijednostima.

Istodobno, prisutni su i izazovi izravne političke naravi. Uz neporecivi napredak u stabilizaciji prilika na jugoistoku Europe posljednjih godina - čemu je upravo okrenutost Euro-atlantskim integracijama dala najznačajniji poticaj - danas smo još suočeni s potrebom dovršetka i učvršćenja trajne sigurnosne arhitekture ovog dijela Europe. Procesi koji traju, uključujući i nedavno usvajanje deklaracije o nezavisnosti Kosova i razvoj političkih i diplomatskih prilika nakon toga, jasno svjedoče da je potrebno još mnogo odmjerenosti, spremnosti na dijalog i kompromise, solidarnosti, učvršćenja demokratske stabilnosti i proeuropske strateške orijentacije cijelog jugoistoka Europe, uz oslanjanje na dalekosežnu viziju trajnih interesa država i naroda ovih prostora.

Dame i gospodo,

Hrvatska i Makedonija dijele upravo takvu europsku viziju i na toj osnovi nastavit ćemo i našu suradnju i naš doprinos uspostavi trajnog mira i regionalne suradnje. Novi Sporazum o slobodnoj trgovini i novo uspostavljeno Vijeće za regionalnu suradnju u jugoistočnoj Europi vidim kao dva ključna stupa, dva nosiva oslonca upravo takve politike. Činjenica da Euro-atlantske integracije upravo u tim instrumentima, u novoj CEFTA-i i ojačanom SEECP-u, vidi i glavne svoje partnere i oslonce suradnje dodatno jača i potiče naše napore.

Suradnja naših parlamenata ostaje nezamjenjivo važnom sastavnicom ukupnih odličnih odnosa naših zemalja. Rad parlamentarnih klubova hrvatsko-makedonskog prijateljstva, susrete parlamentarnih odbora – osobito onih za europska pitanja i vanjsku politiku – želimo dalje razvijati i učvrstiti. Čvrsto sam uvjeren da time širimo prostor naše ukupne suradnje i da, možda najvažnije, time odražavamo upravo onaj duh prijateljstva koji trajno obilježava odnose Hrvatske i Makedonije.

U tom duhu, uvjeren sam, naše će dvije zemlje u skoroj budućnosti ostvariti svoje najvažnije ciljeve. Osigurat ćemo mir, sigurnost i uvjete za razvitak naših gospodarskih i drugih potencijala na dobrobit naših naroda i građana.

Zahvaljujem na vašoj pozornosti.